NA ISPITU NAČIN ODLUČIVANJA: Ko će krojiti novu vladu i donositi konačne odluke - poslanici Studentske liste ili studentski plenumi?
Izborni trijumf Studentske liste pred pobednike je postavio niz ozbiljnih izazova, od konstituisanja Skupštine i formiranja Vlade Srbije do mnogo temeljnijeg pitanja: ko će zapravo donositi ključne državne odluke, odnosno ko će birati i krojiti buduću izvršnu vlast: izabrani narodni poslanici ili studentski plenumi?
Svi akteri odlučuju
Model horizontalnog odlučivanja, na kojem je počivala organizacija studentskog pokreta i koji je iznedrio Studentsku listu, sada se suočava s prilično ozbiljnim ispitom, jer upravljanje najvišim zakonodavnim i izvršnim institucijama države podrazumeva jasnu odgovornost, ovlašćenja i procedure. Predstavnici Studentske liste uveravaju da će se o sastavu buduće vlade dogovarati svi akteri pokreta, uz konačnu reč poslanika.
Bivši dekan Fakulteta dramskih umetnosti Miloš Pavlović u utorak je za RTS rekao da će vlada biti formirana u dogovoru između svih aktera.
- Vlada će biti formirana u dogovoru između svih aktera, a to su svi univerziteti koji su sačinjavali studentski pokret, zajedno sa svojim saradnicima i kandidatima. Izneće se predlozi i onda će se zajedno odlučivati o tome kako da se formira ta vlada... Horizontalno odlučivanje je i dalje ideal rada celog studentskog pokreta. Paralelno sa pripremama za rad skupštine, na taj način se odlučuje i o predlozima za sastav vlade, ali će definitivne predloge usvajati skupština i njeni članovi... O imenu predsednika vlade se već raspravlja. Kada svi usvoje to ime, moraće, naravno, i sa tim čovekom da se razgovara, jer je u pitanju timski rad - izjavio je Pavlović.
O načinu odlučivanja predstavnika Studentske liste bavio se i nemački dnevnik Berliner cajtung. U tekstu se citira kandidatkinja ove liste Ana Mirković koja odgovara na "začkoljicu" koja će stajati između plenuma i parlamenta, jer nakon izbora mandat pravno pripada poslanicima.
Mirković je rekla da bi poslednju reč imali predstavnici izabrani u parlamentu, "jer oni nose pravnu i političku odgovornost za celokupno delovanje i moraju da odgovaraju za njega". Ali plenumi i građanske skupštine ostali bi, kako naglašava, "naš najjači korektiv, savetodavni glas i moralni kompas, koji bi nas podsećao zbog čega smo izabrani".
Nova situacija
Direktor agencije Faktor plus Vladimir Pejić kaže za Kurir da je i sam bio među onima koji su bili vrlo skeptični prema načinu odlučivanja studenata, ali da se do sada pokazalo da to funkcioniše.
- Oni su opstali i pre izbora, i dobili su izbore i evo još funkcionišu. Ma koliko delovalo čudno, predstavnici Studentske liste su pokazali da to neko vreme može da funkcioniše, a sad dolaze na red parlament i vlada i oni su naravno malo ozbiljniji zalogaj. Pretpostavljam da postoji neka koordinacija, ali ni meni, a ni široj javnosti nije poznato ko odlučuje u potpunosti. Ovo je nova situacija, tako da nama ostaje samo da nagađamo. Mislim da studenti, ma ko bio u tim forumima i plenumima, i dalje imaju glavnu reč i da će oni imati presudan uticaj na izbor vlade - ocenjuje Pejić.
On podseća da se i strani mediji bave svim ovim nedoumicama oko pobednika izbora u Srbiji.
- I oni govore o nekoj vrsti jedinstvenog načina upravljanja, pa to porede čak i sa sistemom samoupravljanja i društvenom svojinom u bivšoj Jugoslaviji. Ali činjenica je da nemamo iskustvo na osnovu koga bismo mogli da kažemo potrajaće ili neće. Jako je teško zadržati homogenost i jedinstvo i to će možda biti jedan od najvećih izazova pored ekonomije i spoljne politike. Međutim, vidimo da studenti nisu gledali blagonaklono na bilo kakva iskakanja iz dogovorenog narativa. Najviše ćemo saznati kako će sve funkcionisati onog trenutka kada se konstituiše skupština - zaključuje Pejić.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama Mondo INC uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.

