NAUČNICI U ŠOKU: Teorija Velikog praska nastala još u 13. veku?!

Novo otkriće?

NAUČNICI U ŠOKU: Teorija Velikog praska nastala još u 13. veku?!

Tech -
Istraživači s britanskog Univerziteta u Daramu u srednjovekovnim spisima biskupa od Linkolna pronašli preteču učenja moderne fizike

LONDON - Britanski duhovnik i mislilac iz srednjeg veka Robert Groustest, biskup od Linkolna (1170-1253), pre sedam vekova izneo je svoje učenje o nastanku sveta, koje je gotovo isto kao teorije Velikog praska i multiverzuma.Naime, naučnici s britanskog Univerziteta u Daramu istraživali su dela jednog od najvećih umova svog doba, teologa, crkvenog reformatora, matematičara, filozofa i pesnika, i došli su do fantastičnog otkrića. U spisima biskupa Groustesta pronađene su neverovatne sličnosti s nekim od najkompleksnijih objašnjenja o poreklu i prirodi univerzuma koje pruža moderna fizika.- Objašnjavajući postanak drevnog univerzuma, doduše geocentričnog i sastavljenog od niza sfera, Groustest pretpostavlja da je nastao iz jedne tačke svetlosti, spoja materije i forme, odakle je započelo širenje - napisao je za portal Merkator.net dr Tom Mekliš, profesor fizike i prodekan za istraživanja pri Univerzitetu u Daramu.Reč je o teoriji koju je britanski biskup izneo u svom delu „De Luce“ (O svetlosti), u kojem pokušava da objasni nastanak univerzuma i njegovo uređenje u skladu s fizičkim zakonima, što umnogome podseća na teoriju Velikog praska.- Groustestova računica bila je vrlo konzistentna i precizna. Naš tim je napravio kompjuterski model njegovih jednačina. Time smo otkrili nešto što verovatno nije bilo poznato ni samom Groustestu. Pronašli smo skup uređenih univerzuma koji veoma podsećaju na modernu ideju multiverzuma - istakao je dr Mekliš.Prema njegovim rečima, ta revolucionarna priroda biskupove misli utabala je put velikim naučnim otkrićima 16. i 17. veka. Israživački tim s Univerziteta u Daramu nastoji da ukaže na ogroman značaj misli umalo zaboravljenog biskupa Groustesta.

Robert GroustestUTEMELJITELJ NAUČNE MISLIRobert Groustest važi i za utemeljivača britanske srednjovekovne naučne misli, a i moderne engleske intelektualne tradicije. Bavio se politikom, filozofijom, naukom, teologijom i poezijom, a smatra se da je jedno vreme bio i rektor Univerziteta u Oksfordu.

Stiven Hoking zastupnik ideje o mnogo univerzuma- Teorija multiverzuma je naziv za hipotetičku zamisao da postoji više univerzuma- Ti različiti svetovi nazivaju se kvantni univerzumi i oni zajedno čine celinu svega što postoji- Američki naučnik Hju Everet III prvi je predložio multiverzumsko objašnjenje kvantne fizike- Među zastupnicima te teorije nalazi se i slavni britanski fizičar Stiven Hoking

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track