IMAJU SAMO JEDAN ZADATAK: Oni spasavaju mlade koji žele da se pridruže džihadistima
Foto: Printscreen/YouTube

Drugačiji pristup mladim muslimanima

IMAJU SAMO JEDAN ZADATAK: Oni spasavaju mlade koji žele da se pridruže džihadistima

Planeta -

Salem el Idrisi, tridesetogodišnji socijalni radnik, svakodnecno se susreće sa mladim ljudima koji su na putu da postanu radikalni islamisti- njegov posao je da im pomogne i skrene ih sa pogrešnog puta.

Idrisijevi roditelji su iz Maroka, a on je odrastao u četvrti u kojoj danas radi u gradu Harlemu u blizini Amsterdama. On sada radi na projektu Strit korner vork (Streetcornerwork) koji pomaže mladima.

"Pratimo pojedince i pokušavamo da shvatimo ko su. Cilj nam je da intervenišemo pre nego se nešto loše dogodi. Posebnu pažnju dajemo pojedincima za koje mislimo da nisu na dobrom putu. Kriminalizacija i radikalizacija, zajedno ih posmatramo", kaže Idrisi.

Cilj je da ljudi poput Idrisija, sa snažnim vezama sa zajednicama u kojima su odrasli, pomognu s identifikovanjem mladića i devojaka koji imaju ekstremističke ideje. Probleme im stvara što je gotovo identičan profil sitnog kriminalca i verskog fanatika.

Posle napada u Parizu i Briselu, službe sigurnosti širom Evropske unije muče se s identifiovanjem potencijalnih ekstremista. Policijski pretresi muslimanskih četvrti, zabrane rada džamijama i agresivno nadgledanje sumnjivaca stvara sve veći jaz između vlasti i ljudi koja pokušavaju da nadgledaju.

S druge strane, Holandija ima potpuno drukčiji pristup. Socijalni radnici, savetnici i aktivisti su na ulici kako bi lakše mogli da pomognu rizičnim grupama. Mladim ljudima govore o opasnostima nasilja, kriminala i ekstremističkih političkih ili verskih grupa.

Foto: Profimedia
Foto: Profimedia

Rasit Bal, teolog koji radi kao spona između džamija u Holandiji i vlasti, kaže da proces radikalizacije počinje s 13 ili 14 godina. Mladići počinju da odbacuju tradicionalne ideje svojih roditelja, većinom migranata iz ruralnih područja. Počinju da puše hašiš, stupaju u seksualne odnose, pokušavaju da se sprijatelje s Holanđanima. Smatraju sebe Holanđanima.

Brojni budu odbijeni jer društvo ih odbaci. Onda se suoče s problemima kao što je pronalaženja poslova, a krivicu za sve to prebacuju na migrantsko poreklo. Kada se okrenu islamu, shvate da neke tradicionalne vrednosti nisu kompatibilne s njihovim holandskim identitetom.

"S dvadeset godina suočavaju se s isključivanjem. Pokušaju da se vrate religiji, ali naša poruka nije nešto što deca razumeju. Mreže terorističkih grupa su spremne i čekaju ih. Većina ljudi o ovim zajednicama zna za to, ali biraju da čute o tome", kaže Bal.

(Express.hr/ Buzzfeed)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track