PONAVLJA SE DRUGI SVETSKI RAT Ova oblast Ukrajine je i danas ključna za pobedu, ako Kijev uspe, to će dovesti do preokreta!
Foto: Itar Tass, AP

rat u ukrajini

PONAVLJA SE DRUGI SVETSKI RAT Ova oblast Ukrajine je i danas ključna za pobedu, ako Kijev uspe, to će dovesti do preokreta!

Planeta -

Ukrajinski predsednik Zelenski se verovatno sprema da ponovo zauzme grad Herson na jugu zemlje. Područje Dnjepra danas je strateški važno koliko i u Drugom svetskom ratu.

Bili su to odlučujući meseci u Drugom svetskom ratu u tadašnjoj sovjetskoj Ukrajini: 1943. godine, pre skoro 80 ​​godina, Crvena armija je, pretrpevši ogromne gubitke, potisnula nemački Vermaht preko reke Dnjepar. Posle poraza u Staljingradu početkom februara 1943. Hitlerova Nemačka i njeni rumunski saveznici i dalje su držali takozvanu liniju Panter-Votan. Do početka novembra 1943. Crvena armija je uspela da se uspostavi i zapadno od Dnjepra na dužini od 450 kilometara. Na sovjetskoj strani, 1,2 miliona vojnika je ubijeno ili ranjeno u višemesečnim borbama.

Ova istorijska referenca mogla bi da igra ulogu u dnevnim video porukama ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog. U Ukrajini ruske napadače često nazivaju „rasistima“ ili „ruskim fašistima“. Zelenski već nedeljama najavljuje kontraofanzivu na jugu zemlje protiv ruskih okupatora oko grada Hersona. On govori o jačini trupa od milion vojnika. Ova tvrdnja se ne može proveriti u nezavisnim izvorima. Na početku invazije 24. februara, ruska vojska je imala do 150.000 vojnika stacioniranih u regionu.

Pre osamdeset godina, ishod bitke na Dnjepru, u južnoj Ukrajini, bio je prekretnica – a verovatno će biti i danas. Od prvih dana ruske invazije posle 24. februara, vojnici Kremlja zauzeli su južni ukrajinski grad Herson, zapadno od Dnjepra, sa nešto manje od 300.000 stanovnika. Američki vojni ekspert Majkl Kofman iz Istraživačkog programa za ruske studije Centra za pomorsku analizu, istraživačkog centra američke mornarice, smatra da bi Ukrajinci u ovom trenutku mogli da iskoriste uspešnu kontraofanzivu da spreče dalje ofanzive ruske vojske u pravac lučkog grada Odese.

Činjenica je da ukrajinska vojska ciljanim napadima artiljerijskih sistema HIMARS, koje su isporučile SAD, trenutno pokušava da uspostavi strateške korake za dalji tok rata do jeseni u regionu oko Hersona. Ako Ukrajina bude uspešna, mogla bi da ostvari pobedu jednako važnu kao i prethodni potiskivanje ruske vojske iz severnog grada Harkova.

Ukrajinska vojska je krajem jula oštetila tri važna mosta kod Hersona, koji je zauzela ruska vojska

Ako se ruske oružane snage odupru, to bi bio težak udarac za Ukrajinu, što bi je takođe moglo koštati velike podrške na Zapadu. Međutim, vlast u Kijevu može da računa na podršku brojnih građana Hersona. Na početku ruskog agresorskog rata ljudi su demonstrirali protiv ruskih okupatora ispred administrativnog sedišta Hersonske oblasti, koja ima ukupno više od milion stanovnika, i uzvikivali vojnicima Kremlja: „Gubi se“ i „Herson je ukrajinski“.

Ukrajinska vojska je krajem jula oštetila tri važna mosta kod Hersona, koji je zauzela ruska vojska. Do tada su se ruski vojnici u Hersonu snabdevali preko ovih mostova. Očigledno je odlučujući faktor bio drugi noćni napad HIMARS-a od 26. do 27. jula 2022. godine na najvažniji od tri rečna prelaza: most Antonivka kod Hersona, dužine više od hiljadu metara. Taj most je toliko oštećen da više ne može da se koristi za transport teške opreme.

Većina informacija koje su dale zaraćene strane ne mogu se nezavisno proveriti. Međutim, video snimci objavljeni na društvenim mrežama nakon bombardovanja pokazuju da se ruski pontonski trajekt koristi umesto transporta preko mostova. Ta alternativa bi bila laka meta za Ukrajince. Britansko ministarstvo odbrane je sada prvi put izvestilo da ukrajinska „kontraofanziva u Hersonu dobija na zamahu“.

Prema ovom izveštaju britanske obaveštajne službe, ruska vojska u Hersonu je sada „veoma ranjiva“. Štaviše: „Grad Herson (...) je sada praktično odsečen od ostatka okupiranih teritorija. Njegov gubitak bi značajno omeo pokušaje Rusije da okupaciju prikaže kao uspeh“, pišu autori. Dalji video snimci na društvenim mrežama trebalo bi da pokažu kako ruska strana već reaguje i navodno transportuje tešku opremu ka Hersonu.

Mihajlo Podoliak je veoma siguran u glavnom gradu Kijevu. U intervjuu za DV, savetnik šefa kabineta predsednika Zelenskog osvrnuo se na vojni uspeh oko Zmijskog ostrva u Crnom moru. To je malo ostrvo uz obale Ukrajine i Rumunije, sa kojeg se može kontrolisati morski put do Bosfora. Ostrvo je napustila ruska vojska nakon teškog ukrajinskog granatiranja krajem juna. Prema Kremlju kao „gest dobre volje“. Sada će Moskva „shvatiti da je potrebno pokazati još jedan „gest dobre volje“ i napustiti Herson“, rekao je Podoljak, misleći na granatiranje važnog drumskog mosta u blizini Hersona.

Ali ruska vojskaje takođe sposoban za ciljane udare u južnom regionu. Sajmon Ostrovski sa američkog TV kanala ABC potvrdio je nekoliko uspešnih rušenja skladišta ukrajinske vojske u gradu Nikolajevu nakon posete regionu. Odavde Ukrajinci organizuju snabdevanje ratišta kod Hersona. „Izgleda da su ruski raketni napadi na Ukrajinu ciljani“, rekao je Ostrovski, „i nanose veliku štetu ne samo civilnom stanovništvu, već i (ukrajinskim – op. ur.) ratnim naporima“.

Hersonska oblast je od velikog strateškog značaja za Ukrajinu, uključujući i ekonomski. Pored pšenice, ovde se proizvodi i suncokretovo ulje za svetsko tržište. Prema ukrajinskim izvorima, Rusija je ovde ukrala pola miliona tona žitarica, desetine hiljada tona suncokretovog ulja i đubriva. Uz pomoć GPS trackera, Kijev je takođe uspeo da dokaže da su trupe Kremlja i ruski kriminalci odavde krali visokokvalitetnu poljoprivrednu mehanizaciju. Bez plodnog područja na jugu Ukrajina teško može da preživi.

Proterivanje ruskih okupatora iz regionalne prestonice Hersona preko Dnjepra na istok takođe je preduslov da Kijev može da potisne Rusiju sa kopnene veze sa poluostrvom Krim, koje je od 2014. godine nelegalno pripojeno. U svojim svakodnevnim video-porukama, ukrajinski predsednik Zelenski kaže da je prekretnica za kojom Ukrajinci žude sada postignuta – i traži još teškog naoružanja sa Zapada.

Kurir.rs/DW

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track