PRESUŠUJE KRVOTOK EVROPE: Velike reke starog kontinenta gube bitku sa sušom, motor EU pred gašenjem! VIDEO
Ilustracija, Foto: Shuterstock

klima

PRESUŠUJE KRVOTOK EVROPE: Velike reke starog kontinenta gube bitku sa sušom, motor EU pred gašenjem! VIDEO

Planeta -

Rajna — stub nemačke, holandske i švajcarske privrede vekovima — trebalo bi da postane praktično neprohodna na ključnoj tački puta kasnije ove nedelje, zaustavljajući ogromne tokove dizela i uglja. Dunav, koji vijuga 1.800 milja kroz centralnu Evropu do Crnog mora, takođe je zagušen, ometajući žitarice i drugu trgovinu.

Širom Evrope, transport je samo jedan od elemenata rečne trgovine koji je narušen klimatskim promenama. Francuska elektroenergetska kriza se pogoršala jer su Rona i Garona previše tople da bi efikasno hladile nuklearne reaktore, a italijanski Po je prenizak da bi zalivao pirinčana polja i održavao školjke za „pasta alle vongole“.

Iako bi poremećaji u plovnim putevima bili izazov u ​​najboljim vremenima, region je već na ivici recesije jer ruska invazija na Ukrajinu podstiče inflaciju tako što smanjuje zalihe hrane i energije. Situacija — samo četiri godine nakon istorijskog zaustavljanja plovidbe na Rajni — dodaje hitnost naporima Evropske unije da učini unutrašnji transport otpornijim.

Reke i kanali ovog kontinenta prenose više od 1 tone tereta godišnje za svakog stanovnika EU i doprinose oko 80 milijardi dolara privredi regiona samo kao vid transporta, prema proračunima zasnovanim na podacima Eurostata. Ali padavine iz presušenih vodenih puteva idu dublje.

„Ne radi se samo o komercijalnoj navigaciji. Radi se o osvežavanju kada je vruće, radi se o navodnjavanju i mnogim drugim stvarima“, rekla je Sesil Azevar, direktorka francuskog operatera vode VNF. „Reke su deo našeg nasleđa.

Očekuje se da će loši uslovi povući ekonomije regiona daleko gore od 5 milijardi evra (5,1 milijardu dolara) pogođenih problemima tranzita Rajnom 2018. godine, kaže Albert Jan Svart, ekonomista transporta u ABN Amro Bank NV.

„Kapacitet unutrašnjeg transporta biće ozbiljno ograničen sve dok u tom području ne bude mnogo kiše“, rekao je on. „Takođe dobijate štetu koju u Nemačkoj izazivaju visoke cene struje. Govorimo o milijardama."

Čak su i iskusni veterani šokirani. Gunther Jegers, generalni direktor kompanije Reederei Jaegers GmbH, rekao je da je pao sa stolice ranije ovog meseca kada je video troškove transporta, pri čemu je stopa jedne teglenice porasla za 30% u jednom danu.

„Nikad, nikada, nisam video ovo“, rekao je. "To je suludo."

Iako bi Jegeri i drugi špediteri mogli da naplate više po toni tereta, oni su ograničeni u tome koliko mogu da ponesu jer niža voda znači da moraju da preuzmu manje terete da bi bezbedno plovili. I nema olakšanja na vidiku. Ako pogledate vremensku prognozu, „to je kao pustinja“, rekao je.

Na južnom kraju Rajnske klisure — oblasti poznatoj po vinima rizlinga — terasasti vinogradi su postali smeđi, dok se u Kelnu popularni plutajući restoran nasukao nakon što se voda povukla. Peščani sprud se pojavio nekih 20 kilometara (12 milja) uzvodno od Kauba, mesta teškog prolaza u blizini čuvenih stena Lorelei.

Predviđa se da će dubina reke u gradu zapadno od Frankfurta pasti na 40 centimetara (nešto manje od 16 inča) u petak. Na tom nivou, barže zapravo nisu u stanju da plove. Predviđa se da će voda sutradan pasti do 37 centimetara, saopštila je u sredu nemačka savezna uprava za plovne puteve i brodarstvo.

Rajna, najvažnija reka u Evropi, igra ključnu ulogu u transportu više uglja u nemačke elektrane kako bi se ublažio uticaj pritiska Rusije na snabdevanje gasom. Međutim, administracija kancelara Olafa Šolca zabrinuta je da bi zastoji u transportu mogli potkopati planove za oživljavanje nekih zatvorenih objekata, kažu ljudi upoznati sa situacijom.

Francuska – inače izvoznik električne energije – ne može pomoći u ublažavanju energetske krize jer je dostupna samo polovina nuklearnih reaktora u zemlji, dok je ostatak isključen radi održavanja. Norveška se takođe sprema da ograniči izvoz električne energije jer ta zemlja daje prioritet ponovnom punjenju niskih rezervoara u odnosu na proizvodnju električne energije.

Uticaj klimatskih promena ljudi uglavnom osećaju kroz promenu obrazaca snabdevanja vodom, bilo premalo ili previše. Dok Evropa trpi istorijsku sušu, ove godine su smrtonosne poplave pogodile američku državu Kentaki, Južnu Afriku i Brazil. Kina je pogođena i jednim i drugim.

Kako se klimatska kriza zaoštrava, ona će se samo pogoršavati. Glavni evropski rečni sistemi se delimično napajaju alpskim glečerima. U proleće i leto, oticanje povećava količinu padavina, ali se tokovi leda smanjuju. Alpski region je zabeležio 2 stepena zagrevanja od druge polovine 19. veka, što je otprilike duplo više od globalnog proseka, prema Evropskoj agenciji za životnu sredinu.

To pokreće petlju propasti, sa jalovim kamenjem koji apsorbuje sunčevu toplotu - umesto da je reflektuje kao glečeri - ubrzavajući proces. Naučnici očekuju da će se alpski ledeni pokrivač prepoloviti do 2050. godine, pri čemu će skoro svi glečeri nestati do kraja ovog veka.

Poremećaji mlaznih tokova koji duvaju na istok preko Atlantika takođe čine duži period suše verovatnijim, prema G.nemačka DVD meteorološka služba. Takozvani blokirajući grebeni dovode do toga da zone visokog pritiska ostaju na mestu iznad zapadne Evrope nedeljama i obično su praćene nebom bez oblaka, prema Institutu za meteorologiju Slobodnog univerziteta u Berlinu.

„Možemo se prilagoditi do određenog stepena, ali nikada nećemo uhvatiti korak sa klimatskim promenama“, rekao je Fred Haterman, koji proučava hidroklimatske rizike na Potsdamskom institutu za istraživanje uticaja klime. "Iznenađenja će i dalje stizati."

Ljudsko stanovanje i prekomerna eksploatacija takođe opterećuju rečne sisteme. Oko 58 miliona ljudi živi u oblasti Rajne - jednom od izvora industrijske revolucije - i njegova voda se koristi za piće, navodnjavanje, proizvodnju i proizvodnju električne energije. Nedostatak vode u evropskim rečnim slivovima utiče na čak četvrtinu teritorije regiona, kaže Evropska agencija za životnu sredinu.

Uslovi koji su presušili evropske reke su deo dugotrajnog trenda, a ne nekoliko loših meseci, kaže Silje Eriksen Holmen, hidrolog u Volue-u. Trenutno je tlo toliko isušeno da bi se većina kiše apsorbovala. Tek kada se to napuni, počeće da teče u reke, rekla je ona.

Rajna je glavna tačka evropske mreže unutrašnjih plovnih puteva. Reka, koja je kanalom povezana sa Dunavom, prolazi oko 800 milja kroz švajcarske i nemačke industrijske zone pre nego što se uliva u Severno more u prometnoj luci Roterdam u Holandiji.

Sve je to samo nezamenljivo za neke kompanije. Nemačka železnička mreža suočava se sa hroničnim zagušenjima, dok prelazak na put nije jednostavan. Više od 110 kamiona je potrebno za prevoz istog tereta kao prosečna barža, a Nemačka pati od nedostatka od čak 80.000 vozača kamiona – što je još teže kako se Ukrajinci vraćaju kući da se bore protiv ruske invazije.

Zajedno sa rastućim cenama gasa dok Nemačka ukida uvoz iz Rusije, ova kombinacija predstavlja pretnju fabrikama u unutrašnjosti kao što je fabrika BASF SE u Ludvigshafenu. Ako reke postanu sve nepredvidljivije, ovi objekti gube konkurentsku prednost.

U najmanju ruku, to znači povećanje zaliha, au najgorem slučaju, to bi moglo značiti premeštanje proizvodnje bliže morskim lukama gde ima dovoljno vode za transport i energetsku infrastrukturu kao što su terminali za tečni prirodni gas.

„Reke neće postati bezvredne za transport, ali će verovatno postati manje pouzdane u budućnosti“, rekao je istraživač klime Haterman. „Modelu „baš na vreme“ došao je kraj. Moramo da ugradimo više bafera u naš sistem."

Pitanja vezana za Rajnu počinju da talasaju region. Jedna nemačka rafinerija je prijavila da su imali lož ulje i dizel. Švajcarska koristi rezerve goriva i prijavila je najniže nivoe hidroenergije od 2017. Trajekti u Holandiji su morali da se zaustave, što je uticalo na automobile, kamione čak i biciklistički saobraćaj u nekim oblastima.

Thissenkrupp AG je osnovao krizni tim koji se sastaje svakodnevno. Najveći nemački proizvođač čelika koristi brodove sa manjim gazom da bi za sada opskrbio svoju mlin u Duizburgu - gde se Rur uliva u Rajnu.

BASF, jedan od najvećih korisnika Rajne, naručio je prilagođene brodove i već koristi specijalno iznajmljenu baržu od 110 metara za transport tečnih gasova do svoje fabrike u Ludvigshafenu. Hemijski gigant ima za cilj da izbegne ponavljanje 2018. godine kada su ga poremećaji na niskom nivou vode koštali 250 miliona evra.

Komunalno preduzeće Uniper SE upozorilo je da će možda morati da smanji proizvodnju u dve ključne termoelektrane na ugalj u Nemačkoj, jer se kompanija bori da obezbedi zalihe goriva duž Rajne.

Reka je trenutno niža nego što je bila u ovo doba godine 2018. godine, kada je mala voda tokom jeseni smanjila za oko 0,4% ukupne nemačke proizvodnje, prema studiji Instituta za svetsku ekonomiju Kila. Nils Jansen, jedan od autora, kaže da je procena dobar početak za merenje štete ove godine.

Predviđanja su za dalji pad nivoa vode, a „ovo će značiti ’gotova utakmica’ za sve više i više barži“, rekao je Joachim Hessler, generalni direktor u brodarskoj kompaniji Maintank GmbH.

Zbog najveće suše u istoriji, Francuska je uvela restrikcije vode u skoro celoj zemlji. Više od 100 opština sada se oslanja na vodu za piće koja se snabdeva kamionima.

Dok se druga po veličini ekonomija EU bori sa energetskom krizom, francuski nuklearni regulator je ove nedelje odobrio privremeno oslobađanje pet nuklearnih elektrana da ispuštaju toplu vodu u reke koje bi mogle da krše ekološke standarde. Ovaj potez dolazi upravo u trenutku kada dugoročne cene postavljaju nove rekorde u Francuskoj i Nemačkoj.

U italijanskoj dolini Po - dom za oko 30% poljoprivredne proizvodnje u zemlji - jake vrućine i izuzetno suvi uslovi naštetili su proizvodnji kukuruza i suncokreta i primorali farmere pirinča da seku zasade nakon što je reka pala na najniži nivo u poslednjih 70 godina.

U njenoj delti južno od Venecije, poremećaj prirodnog toka uzrokuje propadanje algi i krađu kiseonika potrebnog za preživljavanje školjki i dagnji, prema udruženju farmi Koldireti.

„Mi smo veoma nervozni , rekao je Alesandro Faccioli, vlasnik ribarske brodice u regiji Veneto. „Potrebna nam je hitna intervencija vlade da bismo sačuvali životnu sredinu lagune“, rekao je on, dodajući da je do sada ovog leta oko 30 odsto školjki u toj oblasti uništeno i da bi najmanje 2.300 lokalnih ribara i radnika moglo da ostane bez posla.

Vanredno stanje je proglašeno u pet severnih i centralnih regiona, a Italija je upozorila da je oko trećine njene poljoprivredne proizvodnje, jedne od najvećih u EU, u opasnosti od suša i loše infrastrukture za vodu.

Na Dunavu su u toku hitne operacije jaružanja u Bugarskoj, Rumuniji i Srbiji, a brodovi su obezbeđeni i čekaju da se kanali oslobode. Najkritičnije tačke su u oblasti Zimnicea duž rumunsko-bugarske granice i dalje niz reku u Černavodi, što utiče na transport do Ukrajine.

„To je najozbiljnija situacija koju smo imali u poslednjih 20 godina“, rekao je Gabrijel Tečera, direktor za odnose sa investitorima u Transport Trade Services, najvećoj rumunskoj kompaniji za rečni transport.

Osim tereta, uticaj oseća i turizam. Krajem jula 135-metarski brod za krstarenje Adora išao je iz delte Dunava za nemački Pasau sa više od 130 putnika. Sa opadanjem vodostaja, turisti su morali da lete iz Bukurešta.

„Moramo da se molimo za kišu“, rekao je Rosen Osenov, šef turističkih usluga u Dunav Tours AD. „Ali to je glupo. Potrebna nam je predvidljivost."

Održavanje plovnosti Dunava ključno je za snabdevanje energijom, jer barže dovoze ugalj za snabdevanje generatorima kada proizvodnja iz hidroelektrana opada, rekao je srpski ministar za infrastrukturu Tomislav Momirović dok je obišao četiri lokacije duž 590 milja duge deonice Dunava u Srbiji.

Trka je sa vremenom da se održi transport sirove nafte i naftnih derivata kroz uska grla Dunava kako bi se sprečilo povećanje cena, rekao je on, obećavajući da će čišćenje rečnog dna biti obavljeno za nekoliko nedelja.

Gorka ironija je da su plovni putevi ključni deo napora EU u borbi protiv klimatskih promena. U svojim planovima za zelenu tranziciju, Evropska komisija za cilj ima povećanje transporta unutrašnjim plovnim putevima i pomorskim prevozom na kratke udaljenosti od 25% do 2030. Napor je podržan od strane Horizon Europe fonda od 95,5 milijardi evra, koji podržava ulaganja u plitke vode čamcima i inženjerskim radovima kako bi brodski putevi bili pouzdaniji.

U nastojanju da izbegne ponavljanje poremećaja iz 2018. godine, Nemačka sprovodi mere da Rajna ostane otvorena, uključujući sisteme za jaružanje i rano upozoravanje. Zemlja takođe razmatra invazivnije opcije kao što su rezervoari koji bi mogli da ispuštaju vodu kako bi nadoknadili smanjene tokove iz glečera.

U nekim slučajevima, to je borba inča. Između nemačkih gradova Sent Goar i Budenhajm, dubina Rajne biće povećana za 20 centimetara u projektu koji neće biti završen do ranih 2030-ih. Do tog trenutka bi moglo biti prekasno za mnoge kompanije koje zavise od evropskih reka.

Ines Flores, koja vodi kompaniju koja nudi izlete brodom u oblasti poznatom kao francuski Veliki kanjon, morala je da zatvori aktivnosti na jednoj od dve plaže na kojima posluje.

„Nikada nisam videla ništa slično“, rekla je. „Ne mogu ništa da uradim. Ovo se dešava zbog klimatskih promena. Ovo se dešava zbog svih nas.”

Kurir.rs/Bloomberg

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track