Čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović uoči početka razgovora upozorio je da je vreme za dogovor praktički isteklo i da se sve mora rešiti u narednih sedam dana.
"Nakon današnjih razgovora znaće se vrlo precizno ima li smisla uopšte dalje pregovarati", rekao je Čović novinarima, podsećajući da je zajednički zaključak pregovora vođenih pre dve sedmice u Neumu bio da nastavak pregovora organizuju lideri bošnjačkih opozicionih stranaka.
Istakao je da je nakon neumskih pregovora svima jasno da odrednice poput ustavnih definicija o nacionalnom predznaku za članove Predsedništva BiH nisu predmet rasprave i moraju ostati, a uslov hrvatskih stranaka ostaju i dve izborne liste za hrvatskog i bošnjačkog člana državnog vrha unutar Federacije BiH, kao i specifični dogovor o načinu biranja poslanika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH.
To su stajališta o kojima se ne razgovara, pojasnio je Čović, dodajući kako je to poznato i bošnjačkim strankama, a lider Naroda i pravde (NiP) Elmedin Konaković je ipak poručio kako se još uvek "ima o čemu razgovarati", pa je to i razlog zbog koga se pregovori nastavljaju u Sarajevu.
Podsetio je da hrvatski pregovarački tim ima punu podršku Hrvatskog narodnog sabora (HNS) za sadašnji način vođenja pregovora, a da je HDZ BiH nudio devet različitih predloga koje je bošnjačka strana redom odbila.
Od sabora HNS-a najavljenog za 19. februar očekuje odluke o tome kako dalje nastaviti, a ponovio je da u postojećim okolnostima nema uslova za sprovođenje izbora u oktobru, pa očekuje da će tada verovatno biti pokrenuto i pitanje mogućeg bojkota izbora koji bi trebalo da budu održani tada, ako do tada ne bude izmenjen izborni zakon.
"Nemam problem oko reči 'bojkot'", rekao je Čović, dodajući kako su sada sve opcije legitimne jer su rokovi za dogovore praktično odavno istekli.
Na pitanje o tome namerava li da se, u slučaju neuspeha pregovora povule sa čela HDZ-a BiH, Čović je rekao da će o tome odlučiti stranački sabor u maju 2023. godine.
Još je jednom pravdao svoj odlazak u Banjaluku i poruku da Republika Sršksa treba da se očuvati, uz konstataciju kako je taj entitet ustavna realnost i to se mora poštovati.
Da bi se to promenilo, kako je dodao, potrebna je "gruba, radikalna promena ustava", baš kao i za uspostavljanje trećeg entiteta, kao i za građansku državu kakva se zagovara iz Sarajeva.
Onima koji to žele Čović je poručio da treba da stvore ambijent za budućnost BiH i situaciju u kojoj će se u parlamentu stvoriti dvotrećinska većina potrebna za ustavne promene.
"Ne znam otkuda problem s Republikom Srpskom 2022. godine", rekao je Čović.
Kurir.rs/Hina
NE PROPUSTITE
