OVAKAV ČAS BEOGRADSKI OSNOVCI NIKAD NISU IMALI: Prvi put u školama pročitan Proglas o oslobođenju Beograda 1944.
Foto: Beoinfo

UOČI 74. GODIŠNJICE OSLOBOĐENJA BEOGRADA

OVAKAV ČAS BEOGRADSKI OSNOVCI NIKAD NISU IMALI: Prvi put u školama pročitan Proglas o oslobođenju Beograda 1944.

Beograd -

BEOGRAD - U subotu, 20. oktobra, navršavaju se 74 godine od oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu, a ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević predvodiće tim povodom državnu ceremoniju, navodi se u saopštenju Odbora za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije.

Centralna manifestacija biće održana sa početkom u 11.30 časova u okviru spomen komleksa groblja oslobodilaca Beograda u Drugom svetskom ratu uz pune državne i vojne počasti.

Nakon višednevnih krvavih i teških borbi pripadnici Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije pomognuti svojim sovjetskim saveznicima oslobodili su 20. oktobra 1944. godine glavni grad Srbije i Jugoslavije i time okončali četvorogodišnji period njegove okupacije tokom koga je stradao veliki broj Beograđana, dok je sam grad pretrpeo devastaciju izuzetno velikog obima.

Prvi put danas pročitan je proglas u školama o oslobođenju Beograda u Drugom svetskom ratu. Na prvom času u svih 168 osnovnih škola u Beogradu pročitan je proglas kojim su se đaci upoznali sa istorijom našeg grada i onim šta se desilo 20. oktobra 1944. godine.

Grad Beograd je u saradnji sa Ministarstvom prosvete i Istorijskim arhivom grada Beograda pripremio dva proglasa, jedan za decu do četvrtog razreda, a drugi za starije uzraste.

U školama je pročitan proglas pod nazivom Oslobođenje Beograda 20. oktobra 1944, sačinjen u dve verzije - za mlađi i stariji uzrast. Proglas sadrži podatke o početku Drugog svetskog rata u Srbiji, šteti koja je nastala u bombardovanju Beograda 6. aprila, a potom i o životu u strahu i ozloglašenim logorima na teritoriji našeg glavnog grada.

Nadalje se pojašnjava "Beogradska operacija", kako je nazvana bitka za oslobođenje Beograda, u kojoj su učestvovale jedinice Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i sovjetske Crvene armije, sa činjenicima o toku operacije, njenim vođama i nakon svega žrtvama.

Poginulo je oko 3.000 partizana, a otprilike isto toliko je ranjeno, dok su sovjetske snage imale 961 poginulog i neutvrđeni broj ranjenih. Zaplenjeno je gotovo celokupno nemačko teško naoružanje, ratna oprema i motorizacija.

Posmrtni ostaci poginulih oslobodilaca, koji su sahranjivani po celom gradu, preneti su 20. oktobra 1954. godine na zajedničko Spomen-groblje oslobodilaca Beograda, gde i danas počivaju.

Svake godine, na taj dan, polaganjem venaca, odaje im se dužno poštovanje, zahvalnost i počast.

(Kurir.rs/Tanjug/Foto: Beoinfo)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track