Slušaj vest

Domovi zdravlja suočavaju se sa povećanim brojem pacijenata koji se lekarima javljaju zbog zapušenog nosa, grebanja u grlu, suvog kašlja, glavobolje, malaksalosti, groznice i povišene temperature. Uz respiratorne infekcije, sve više problema zadaju i stomačni virusi, koji se brzo šire među decom u vrtićima i školama, a potom stižu i do odraslih. 

Promenljivo vreme i pad temperature doprineli su većem broju pregleda, a mnogi građani žale se da ih danima muče iscrpljujući simptomi. Dok jedni ne mogu da se izbore sa zapušenim sinusima, glavoboljom i kašljem, drugi se suočavaju sa stomačnim tegobama, povraćanjem, dijarejom i temperaturom.

Da je situacija zabrinula i građane, svedoče i brojne objave na društvenim mrežama, gde ljudi razmenjuju iskustva i pitaju se kakva je infekcija u pitanju.

- Kakav je ovo virus, ubiše me sinusi, ne čujem ništa, ne osećam ukuse, glava puca - napisao je jedan korisnik društvene mreže Iks.

Drugi navode da se u njihovom okruženju bolest širi velikom brzinom.

Žena sedi na krevetu, curi joj nos, a ispred nje je kutija puna lekova
Šire se oboljenja slična gripu Foto: Shutterstock

- Oko mene, pored toga, povraćanje, dijareja, temperatura, svi bolesni - navodi se u jednoj od objava.

Pojedini građani opisuju i tegobe koje traju danima, čak i kada nemaju povišenu temperaturu.

- Završava se druga nedelja kako su uši zapušene, a iz nosa pakao. Kao lepak! Nikako snaga da se povrati. Umarala sam se tokom prvih dana od samog stajanja u kuhinji, a ako izađem, sva se preznojim. Temperature bez, sve vreme - napisala je jedna korisnica.

Rinovirusi, RSV, ali i bolest ruku, nogu i usta

Pedijatar dr Saša Milićević rekao je ranije za Kurir da su trenutno prisutne različite virusne infekcije koje napadaju disajne puteve, ali i stomačni virusi koji se veoma lako prenose u dečjim kolektivima.

- Ima dosta rinovirusa koji napadaju gornje i donje organe za disanje. Aktivan je i RSV virus, koji izaziva bronhitis kod mlađe i starije dece, a iako joj nije sezona, prisutna je i varičela, odnosno ovčije boginje. Najviše pažnje privlači BRNU virus, tj. bolest ruku, nogu i usta - objašnjava dr Milićević.

Kako navodi, ova infekcija najčešće se javlja kod dece mlađe od pet godina, a karakteristična je po promenama na koži oko usta, na dlanovima i tabanima.

lekovi za grip i predladu, u pozadini žena ogrnuta ćebetom
Uporna groznica praćena jakim bolovima, osipom ili drugim neuobičajenim simptomima može ukazivati na infekciju koja zahteva pravovremeni lekarski pregled Foto: Shutterstock

- Izgleda jezivo zbog promena koje se javljaju oko usta, na dlanovima i tabanima. Dete biva malaksalo, odbija da jede. Traje nekoliko dana i obično prođe sama od sebe - navodi pedijatar.

Stomačni virusi se šire kao požar

Pored respiratornih infekcija, veliki problem predstavljaju i stomačni virusi, koji se lako prenose među decom, naročito u kolektivima gde je bliski kontakt svakodnevica.

- Registrovani su rotavirus, adenovirus i norovirus, koji se prenose lako i brzo među decom, i to najčešće prljavim rukama. Poznato je da mališani u vrtićima i mlađa deca u školama ne peru dobro ruke, pa se infekcije brzo i lako šire u kolektivima. Dosta dece kod lekara dolazi sa povišenom temperaturom, dijarejom i povraćanjem - ističe dr Milićević.

Poseban problem kod ovakvih infekcija predstavlja gubitak tečnosti, zbog čega je neophodno obratiti pažnju na dovoljan unos tečnosti i znake dehidratacije.

- Kod takvih pacijenata, kao i kod odraslih, važno je sprečiti dehidrataciju organizma - upozorava pedijatar.

dr Saša Milićević
Dr Saša Milićević Foto: Kurir Televizija

Antibiotici ne pomažu protiv virusa - nemojte da grešite

Jedna od najvažnijih poruka lekara odnosi se na samoinicijativno davanje antibiotika deci. Iako roditelji često žele da što pre zaustave bolest, antibiotici nisu rešenje kada je uzročnik infekcije virus.

- Pored virusa ima, naravno, i bakterijskih oboljenja, ali kod virusa antibiotici ne pomažu. Mogu samo da odmognu jer poubijaju korisne bakterije u crevima. Detetu bi trebalo dati lekove protiv povišene temperature i važno je da bude izolovano koliko je to moguće - objašnjava dr Milićević.

Pedijatar upozorava i na rizik od prenošenja infekcija na starije članove porodice, posebno na bake i deke koji imaju hronične bolesti i kod kojih infekcije mogu predstavljati veći rizik.

Zbog toga je, naglašava, važno da bolesna deca ne odlaze u vrtiće i škole dok postoji rizik od prenošenja infekcije.

- Mnogi roditelji rade, ali izolacija iz vrtića i škola bitna je da bi se sprečilo širenje malih epidemija - zaključuje dr Milićević za Kurir.