Joksimovićeva: Želimo da nas Drina spaja, a ne razdvaja
Foto: Tanjug Rade Prelić

Ministarka na konferenciji o saradnji u regionu

Joksimovićeva: Želimo da nas Drina spaja, a ne razdvaja

Društvo -
BANJA KOVILJAČA - Države u regionu treba da sarađuju i da se okrenu budućnosti, izjavila je danas ministarka zadužena za evropske integracije Jadranka Jaksimović i poručila da reka Drina treba da spaja, a ne da razdvaja.

Joksimović je na konferenciji ''Saradnja na reci Drini - Saradnja u Evropi'' rekla da je, iako stižu različite poruke iz regiona koje nisu uvek okrenute ka budućnosti, važno da Srbija pokaže koliko je bitna bolja budućost svih u regionu, kao i da se, "pored vladavine prava uspostavi i vladavina života".

"Iz Srbije će uvek takve poruke dolaziti jer mi mislimo da jedinstvo u različitostima, oko zajedničkog cilja koji treba svima da nam bude interes, jeste jedini i pravi način da postanemo članice EU u idućih pet ili 10 godina. Ali i da unapredimo društvo i da građani osete boljitak", rekla je Joksimović.

Ona je dodala da jedinstvo "ne pada s neba", već mora da se gradi. "Reka Drina je ta koja treba da nas spaja, a ne da nas razdvaja, da bude simbol spajanja onoga što treba zajedno da radimo, da bi nam svima bilo bolje, nebitno sa koje strane Drine se nalazimo", rekla je Joksimović. Ona je navela da svi u regionu Zapadnog Balkana moraju da rade mnogo više, da sarađuju i da se okrenu budućnosti i rade konkretne stvari na putu evropskih integracija. Prema njenim rečima, ova vlada je u poslednje dve godine pokazala zaista ozbiljno opredeljenje da se na najbolji način koriste evropski fondovi koji stoje na raspologanju zemlji kandidatu.

Ministarka je primetila da je u poslednje dve godine stvoreno solidno tlo i dobar temelj za korišćenje fondova EU, ali da kapaciteti ipak nisu razvijeni u dovoljnoj meri. "Mislim da su se u poslednje dve godine stvari popravile, nije još idealno, ima još prostora da se unaprede kapaciteti i da se radi na povećanju kapaciteta lokalnih samouprava, ali i da se identifikuju najvažniji projekti i da ne ostanu na nivou ideje", rekla je Joksimović. Ona je podsetila da Srbija iz IPA fondova od 2014. do 2020. godine ima na raspolaganju 1,5 milijardi evra, što znači 200 miliona evra bespovratne pomoći godišnje.

"Pred nama je izazov da ih dobro iskoristimo i programiramo, da osmislimo dobre projekte i pripremimo ih kako bi bili zreli za finasiranje", navela je Joksimović i dodala da postoje velike mogućnosti i kad je reč o IPARD fondova, za poljoprivredu. Ona je dodala i da je prekogranična saradnja najvažnija komponenta korišćenja evropskih fondova, navodeći da su Srbija i BiH imale veoma dobru prekograničnu saradnju, a da će i sa Hrvatskom uskoro početi novi projekat.

"Visoka politika nije uvek jednostavna, postoje otvorena pitanja koja treba da se rešavaju na bilateranom planu, ali svi treba da se okrenemo saradnji na lokalnom nivou i korišćenju fondova jer to je ono što građani zaista osećaju i što će svaki stanovnik i Podrinja i Loznice osetiti kroz neki važan projekat", navela je Joksimović. Bez uspešnog korišćenja pretpristupnih fondova, teško će zemlja kao članica moći koristi kohezione i strukturne fondove koje će imati na raspolaganju kao članica EU, navela je ministarka.

Joksimović je zaključila da evropski put treba da donese političku i ekonomsku stabilnost i uredi društvo. "Da li ćemo postati članica za pet, sedam, deset godina manje je važno od glavnog cilja - da reformišemo sebe i uredimo društvo da ne pričamo da je negde drugo bolje, a da ne činimo ništa da promenimo stvari kod nas", rekla je Joksimović.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track