O NIKOLI TESLI ZNA SE SVE, A OVO JE PRIČA O NJEGOVOM OCU: Bio je veoma strog, a sve zbog tragedije iz mladosti! A kad je saznao da se Tesla KOCKA...
Foto: Printscreen Twitter

otac slavnog naučnika

O NIKOLI TESLI ZNA SE SVE, A OVO JE PRIČA O NJEGOVOM OCU: Bio je veoma strog, a sve zbog tragedije iz mladosti! A kad je saznao da se Tesla KOCKA...

Društvo -

Nikola Tesla je bio neverovatan sin isto toliko neverovatnog oca, koji je govorio najmanje osam jezika, bio vrsni propovednik, prosvetitelj i dopisnik, ali se o njemu malo zna.

Sem nekih sporadičnih stranica na internetu, poslednji ozbiljniji tekst o njemu objavljen je pre skoro 90 godina (1928), a akademik Vasilije Krestić je nešto više osvetlio njegov boravak u Smiljanu na osnovu novootkrivenih i dragocenih pisama u svojim radovima 2006. i 2009. godine.

Milovan Matić, autor knjige „Srpski prota Milutin Tesla (1819 – 1879), otac Nikole Tesle“, ispričao je pre nekoliko godina za Politiku da je Teslin otac negovao dobre odnose sa rimokatolicima i muslimanima, govorio najmanje osam jezika, izveštavao za "Srbski dnevnik"...

Milutin Tesla (1819–1879) rođen je u ličkom selu Raduč. Napustio je vojnu školu zbog krhkog zdravlja i upisao bogosloviju u Plaškom.

"Iza šturih podataka, krije se neobična ličnost. Bio je poliglota, govorio je između osam i osamnaest jezika. Tokom 25 godina rada na ovoj knjizi pronašao sam dokaze da je znao slovenski, staroslovenski, mađarski, nemački, engleski, francuski…", nabraja Matić, inače biograf i bibliograf Nikole Tesle. Otac slavnog naučnika službovao je kao parohijski sveštenik u Štikadu, Senju, Smiljanu i Gospiću.

"Takođe, lično sam se uverio da su nekoliko bečkih novina, tačnije četiri, 1873. godine prenele vest da je primio carski orden Austrougarske monarhije", ispričao je Matić. Milutin je bio obrazovan i duhovit čovek, ali i strog otac.

foto: Profimedia

"Dok je Nikoli u mladosti majka Đuka davala novac znajući da će da se kocka, Milutin je osuđivao mladalačke godine lutanja svog naslednika. Koren očeve stroge discipline verovatno se nalazi u tragediji u kojoj su Milutin i Đuka izgubili jednog sina" pojašnjava Matić.

Ipak, Nikola se oca rado sećao i često ga je spominjao u tekstovima objavljenim u američkim časopisima. Možda je najinteresantniji onaj u kojem se naučnik Tesla vraća u godine detinjstva i objašnjava kako je slavio Božić. Osim nežnih reči o ocu tekst je interesantan i zbog napora koji je Nikola Tesla uložio kako bi Amerikancima objasnio šta je "prase nataknuto na drveni ražanj".

"I Milutin je voleo da piše. Bio je dopisnik "Srbskog dnevnika", izveštavao je o događajima iz gradova u kojima je službovao. Iako se i ranije mogao naći podatak da je bio i pesnik, niko nije uspeo da uđe u trag nijednom stihu. Pošlo mi je za rukom da pronađem dve Milutinove pesme od kojih je jedna

"Pozdrav novog leta" posvećena administratoru Eparhije gornjokarlovačke Sergeju Kaćanskom", priča Matić i dodaje da je Milutin bio zaljubljenik u knjige. Posebno je voleo da čita Getea i Šilera.

Razlog zbog kojeg je otac Nikole Tesle bio u drugom planu u odnosu na majku, o kojoj javnost zna mnogo više detalja, naš sagovornik nalazi između ostalog i u tvrdnji Jovanke Broz (rođena Budisavljević) da je u krvnoj vezi sa Đukom.

"Iako je Veljko Korać, profesor Filozofskog fakulteta i dugogodišnji direktor Muzeja Nikola Tesla, dokazao da to nije istina, o majci Đuki se mnogo više pričalo i pisalo, naročito u komunističkom periodu", kaže Matić, inače po struci fizičar. Nezaobilazna tema u srpsko-hrvatskim raspravama kada je reč o Nikoli Tesli jeste i njegovo poreklo. Sa srpske strane često se čuje pitanje – kako može da bude Hrvat sin pravoslavnog sveštenika?

"Nikola Tesla je dobro znao ko je. Kada je 1892. naš naučnik posetio Beograd, dopisnik zagrebačkih novina "Srbobran" izveštavao je o ovom događaju i preneo Tesline reči: "Kolevka mojih dedova, Kraljevina Srbija…!" Javnost je ostala uskraćena za više podataka, jer Hrvatska ovaj broj novina zabranjuje sudskom presudom koju je objavio njihov zvanični državni list "Narodne novine", priča Matić.

Svi primerci "Srbobrana" odštampani 4. juna 1892. zaplenjeni su i uništeni. Zagrebački sud obrazložio je da sadržaj tih novina raspiruje mržnju i preziranje prema državnoj upravi, što su okvalifikovali kao narušavanje javnog mira.

(Kurir.rs/Krug.rs)

Foto Printscreen Twitter

POGLEDAJTE BONUS VIDEO:

KURIR VESTI UŽIVO : EVO KAKO JE U BEOGRADU OŽIVEO MRTAV ČOVEK

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track