BEOGRAD - Promena klime i tropske vrućine koje su poslednjih godina učestale u Srbiji idealni su uslovi za razvoj bolesti koje su bile nepoznate na ovom podneblju, ali i za povratak starih, poput malarije, koja je odavno iskorenjena sa prostora Balkana, slažu se u stručnjaci.
"Ljudi sa putovanja u inostranstvo često donose i bakterije i viruse i parazite. Visoke temperature, koje su zahvatile Srbiju, samo pogoduju razvoju tih organizama i postoji realna mogućnost da recimo komarci, prenesu bolest sa inficirane na neinficiranu osobu", izjavio je doktor na Vojnomedicinskoj akademiji Darko Nožić.
Prema njegovim rečima, komarci su odgovorni za širenje malarije u Grčkoj prošle godine, kada su preneli bolest sa avganistanaca koji su boravili u toj zemlji.
"Osim malarije, mi smo, zahvaljujući promeni klime, izloženi i nekim drugim bolestima, kao što je denga groznica, koja se javlja već izvesno vreme na hrvatskom primorju. Tu je i virus zapadnog Nila, koji je poput malarije i denge tropska bolest, a klima u Srbiji sve više liči na tropsku", zaključio je Nožić.
Tigrasti komarac, jedna od vrsta koja je odgovorna za širenje bolesti zapadnog Nila, od pre nekoliko godina nastanio se u Srbije, a kako profesor Biološkog fakulteta Željko Tomanović tvrdi, kod ove vrste u našoj zemlji još nisu detektovani egzotični patogeni.
"Kod nas još nije zabeležen nijedan slučaj, ali je vektor tu, prisutan je i kod nas. Ono što je još ograničavajući faktor za te vrste bolesti je temperatura. Ništa se neće desiti preko noći, ali s povećanjem temperature može se dogoditi da tropske bolesti masovnije dopru do Srbije", rekao je Tomanović.
On tvrdi da za prenošenje malarije, denga groznice i bolesti zapadnog Nila nije potrebno prisustvo donedavno egzotičnih komaraca, već da ih u slučaju konstantno visokih, tropskih temperatura mogu preneti i obični komarci.
"Mnogo ozbiljniji problem je malarija. U Grčkoj je 2010. zabeleženo oko 60 slučajeva malarije. Nisu obolevali ljudi koji su nekuda putovali, pa su došli s malarijom, nego su se malarijom inficirali ljudi baš u Grčkoj. Ti malarični komarci žive kod nas već dvadesetak godina, ali za sada ne prenose malariju jer za te patogene kritičan faktor je temperatura", napomenuo je Tomanović.
On je istakao da su i krpelji, kao autohnona vrsta, postali rizični jer s porastom temperature postaju aktivniji u proleće i jesen zbog čega može doći do povećanog broja inficiranja lajmskom groznicom.
Prema rečima Tomanovića, zbog klimatskih promena i intenzivnog transporta, nisu samo ljudi ugroženi, već i poljoprivredne kulture koje se susreću sa novim neprijateljima.
"Nova vrsta cvrčka koja se pojavila u Srbiji napada veći broj biljnih vrsta kao što su vinova loza, kajsija, kupine, maline. Jedna vrsta moljaca napada povrće, kukuruz, lucerku. To je suptropska vrsta koje ranije nije bilo u našoj zemlji", izjavio je Tomanović.
Prema njegovim rečima, u Srbiji ima na desetine novih vrsta potencijalnih bolesti a još više se nalazi u našem okruženju što predstavlja veliki problem i zbog čega se, kako je rekao, u Evropskoj Uniji radi na iznalaženju biološkog rešenja ovog problema.
