Profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Ivo Visković ocenjuje da su opravdana očekivanja Beograda da će Brisel reagovati ukoliko Hrvatska bude blokirala evrointegracije Srbije.
"Generalni stav EU jeste da se bilateralni problemi ne smeju pojavljivati kao kočnica za integracione procese u EU", navodi Visković. On pretpostavlja da će to biti urađeno na diskretan način, a ne u formi nekakvog ultimatuma Zagreba, odnosno očekuje da će Hrvatskoj biti stavljeno do znanja da se to od nje nije očekivalo i da to nije način na koji se ponaša unutar EU.
Visković, bivši ambasador Srbije u Nemačkoj, ocenjuje da bi bilo loše ako bi se Hrvatska oglušila na takva mišljenja i ukazuje da bi takav stav članica Unije, na neki način, bio signal da EU neće stajati automatski iza svakog poteza Hrvatske samo zato što je članica EU, a Srbija nije, kao što neki u Hrvatskoj očekuju.
"Nažalost, izgleda da će hrvatska diplomatija zaista učiniti nešto što u ovom trenutku nije dobro. Naime, pokušaće da izvrši dodatni pritisak na Srbiju da bi se ispunile neke stvari koje Zagreb duže vreme traži, ali mislim da je način na koji u ovom trenutku postupaju, ipak, pogrešan", ističe Visković.
On objašnjava da se to u Srbiji doživljava kao ucena i udarac u trenutku koji je za Srbiju veoma važan, pa ne doprinosi normalizaciji, a pogotovo ne poboljšanju odnosa. "Mislim da bi bilo bolje da se to radilo bilateralnim pregovorima, nego na ovakav način, jer će izazvati u srpskoj javnosti, a verovatno i kod onih koji donose odluke u Beogradu, reakciju koja će biti oštra i bojim se da to samo ne pogorša odnose koji, ionako, poslednjih meseci nisu sjajni", napominje Visković.
On navodi da ovakav potez Hrvatske nije očekivao, imajući u vidu ranije izjave njenih najviših zvaničnika koje, prema međunarodnom pravu, obavezuju državu i ukazuje da se ta zemlja čak i rezolucijom Sabora obavezala da neće koristiti ta sredstva za onemogućavanje Srbije da ide ka evropskim integracijama. Visković ističe da bi Hrvatska iz iskustva sa Slovenijom morala da zna da takve stvari nisu dobre i da, na duže vreme, mogu i ozbiljno škoditi međusobnim odnosima.
"Zagreb duže vreme traži ispunjavanje nekih pitanja, kao bitnih za stanje odnosa, smatrajući ih ili pitanjem humanitarnog karaktera - problem nestalih u ratovima devedesetih godina prošlog veka, ili pitanjima stvarne jurisdikcije - problem nadležnosti sudova u Srbiji da sude za sve zločine na području bivše SFRJ, ili ispunjavanjem obaveze iz međudržavnog sporazuma - pitanje položaja i, posebno, predstavljanja hrvatske manjine u Narodnoj skupštini Srbije", naveo je Visković.
