INISKIM UMAPI: Misteriozni kanadski Stounhendž intrigira arheologe ali i one koji odlaze da osete njegovu lekovitu moć VIDEO
Foto: Printscreen/YouTube

kamenovi koji dozivaju bizone

INISKIM UMAPI: Misteriozni kanadski Stounhendž intrigira arheologe ali i one koji odlaze da osete njegovu lekovitu moć VIDEO

Planeta -

Medicinski točak Iniskim Umapi u blizini Alberte, jedan je od najstarijih verskih spomenika na svetu.

Godinu dana od početka pandemije kovida, Laura Orao Koji Sedi je počela da se oseća loše. Pripadnica veća staraca Blekfuta (Crna Stopala) otišla je do svog lekara u rezervatu Siksika južno od Alberte i saznala da boluje od... anksioznosti. Njena ćerka je radila u bolnici a sin u školi i shvatila je da briga i stres utiču na njeno zdravlje i da joj je potreban emotivan, duhovni, psihički i mentalni balans.

Poput svojih predaka, otišla je do medicinskog točka Iniskim Umapi da se pomoli i ostavi darove.

Jedan od najstarijih verskih spomenika na svetu, medicinski točak nalazi se na vrhu vetrom šibanog brda, daleko od svake civilizacije. Sastoji se od centralnog kamenog prstena okruženog sa 28 kamenih zrakastih linija koje opet okružuje veliki kameni prsten prečnika 27 metara. Crna Stopala imaju mnogo imena za njega, ali je najrasprostranjenije Iniskim Umapi "sveto mesto kamenova koji dozivaju bizone".

Evropski kolonisti kameni prsten su nazvali Mejdžorvil medicinskim točkom po pošti Mejdžorvil i prodavnici koji su nekada postojali u blizini. Naseljenici su ove strukture nazivali točkovima jer su ih podsećale na točkove kola kojima su naseljavali Zapad. Kamene strukture Indijanci smatraju svetim mestima.

Poreklo ovih enigmatičnih geoglifa, a naročito Iniskim Umapija, prekriveno je velom misterije.

Medicinski točkovi postoje na Severnim nizijama, u Montani, Vajominku, Saskatčevanu i Alberti ali je Iniskim Umapi najstariji poznati na svetu. Arheolozi procenjuju da je star oko 5000 godina, u vreme prve faze izgradnje Stounhendža, engleskog spomenika udaljenog hiljadama kilometara od Iniskim Umapija.

Činjenica da su oba kamena kruga drevna i da su njihova svrha i poreklo misterija podstakla je Gordona Frimana, profesora sa Univerziteta Alberta da Iniskim Umapi nazove "kanadskim Stounhendžom".

Za razliku od Stounhendža, Iniskim Umapi nije lako pronaći. Okružuju ga javno zemljište i nalazi se na vrhu brda u blizini ogromne zaravni koju je napravila Bou reka. Lavirint zemljanih puteva vodi do svetog mesta.

Friman je smatrao da je Iniskim Umapi deo prostranog sunčevog hrama pod otvorenim nebom. Profesor veruje da je kameni krug korišćen kao kalendar na osnovu kog se pratila smena godišnjih doba i mesečevih faza.

"Ovo otkriće pokazuje nam da je na severnoameričkim nizijama pre 5000 godina postojao genij, a verovatno i mnogo pre toga", naveo je on u svojoj knjizi o kamenom krugu.

Friman je godinama proučavao Iniskim Umapi ali u druge geoglife širom sveta. Kaže da su on i njegova supruga Filis ukupno živeli sedam meseci na Iniskim Umapiju koji su godinama oblilazili i dokumentovali u svakoj sezoni i svakom dobu dana. Friman kaže da četiri od 28 zrakastih kamenih linija odgovaraju stranama sveta na kompasu.

Iniskim Umapi se nalazi na vrhu najvišeg brda u toj oblasti. Kada je dan vedar, pogled seže 100 kilometara u svakom pravcu. Lokalitet je pokriven travom a na obližnjim vrhovima takođe ima kamenja koje nije deo kamenog kruga. Neki arheolozi misle da je to nasumično i da su kamenovi tu završili sa otapanjem ledenjaka, Friman misli da su i ti kamenovi tu postavljeni sa razlogom. Svi zajedno oni, kaže on, predstavljaju sunce, polumesec, jutarnju zvezdu i sazvežđa.

Friman kaže da se izlazeće i zalazeće sunde na najduži i najkraći dan u godini poklapaju sa kamenjem u i van kruga. Prolećna i jesenja ravnodnevica tu isto tako "uhvaćeni" neobično precizno a 28 zrakastih linija unutar kruga odgovara dužini lunarnog ciklusa.

Friman je više od bilo kog drugog naučnika proučavao ovaj kameni krug, ali se uprkos tome neki arheolozi ne slažu sa njegovom teorijom o hramu sunca. Problem je što se tačna svrha Iniskim Umapija i dalje ne zna.

Blekfuti kažu da kameni krug ima četiri kvadranta. Broj četiri je važan broj u kulturi Crnih Stopala jer predstavlja mnogo toga, uključujući četiri strane sveta, četiri sveta leka i četiri ljudske potrebe. Za Lauru Orla Koji Sedi, četiri kvadranta točka predstavljaju emotivno, fizičko, mentalno i duhovno dobrostanje. Drevni kameni krug je mesto gde se može pronaći ravnoteža.

"Medicinski točkovi su sveti", rekla je ona BBC-u nakon što je ostavila votivni dar u centru unutrašnjeg kruga. "Ostavila sam dar i stvarno mi je pomoglo. To je lekovito mesto koje mi je pomoglo da pronađem hrabrost i snagu koji su mi bili potrebni".

Najveća misterija Iniskim Umapija je njegova namena, ali se postavlja pitanje i ko je narod koji ga je podigao? Pre pet hiljada godina, originalni graditelji su možda bili preci naroda Crna Stopala, a možda su bili i drugo indijansko pleme koje je živelo u toj oblasti. Uprkos tome, Crna Stopala koja ovde žive od pamtiveka kameni krug koriste kao ceremonijalno mesto.

"Za običan svet, kamenje u krugu je samo kamenje, ali je za nas ono živo", kaže Džerald Orao Koji Sedi, Sisika mudrac i Laurin muž. "Kamenje nam daje život, a četiri pravca i znaci medicinskog točka znače različito različitim ljudima. Kamenje nagomilano u sredini liči na kolibu za znojenje a mnogi misle da kameni krug liči na kolibu Plesa sunca. Postoji mnogo priča o svrsi medicinskog točka ali je za nas on mesto gde tražimo pomoć Tvorca", rekao je on.

Kao što je slučaj i sa Stounhendžom, velika je verovatnoća da nikada sa sigurnošću nećemo znati u koju svrhu je Iniskim Umapi sagrađen. Ali oni koji ga posete kažu da postoji simbolika i moć koja struji drevnim kamenjem - nešto što može samo da se oseti ali ne i objasni. Nešto što Crna Stopala osećaju i prihvataju hiljadama godina.

Kurir.rs

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track