ADMIRAL FLOTE BRANKO MAMULA PROSLAVIO 100 ROĐENDAN: Poslednji živi načelnik Generalštaba JNA i Savezni sekretar za odbranu!
Foto: Youtube Printscreen

sVEDOK DAVNO PROŠLOG VREMENA

ADMIRAL FLOTE BRANKO MAMULA PROSLAVIO 100 ROĐENDAN: Poslednji živi načelnik Generalštaba JNA i Savezni sekretar za odbranu!

Crna Gora -

Admiral flote Branko Mamula spada u najmarkantnije figure koje su ubeležile Titovu Jugoslaviju. Od samih početaka učestovvoa je u borbi protiv NDH i ustaša, Italija i nacističkog okupatora u čemu je sa partizanskom mornaricom dao značajan doprinos. U posleratnom periodu svoje znanje i stručnost iskoristio je za podizanje JNA u jednu od najopremljenijih vojski u Evropi. Značaj je i po tome što je u svojim radovima ostavio značajan opust na temu doktrinarne upotrebe mornarice u ratu na moru, ali i razvoju Opštenarodne odbrane i društvene samozaštite.

Amdiral Mamula se zbog svoje vojničke discipline i ogormnog eruditskog znanja uzdigao veoma brzo u vojnoj hijerarhiji. Pred Titovu smrt postao je načelnik generalštaba, a kasnije i Savezni sekretar za narodnu odbranu i na toj funkciji je ostao sve do maja 1988. godine kada ga je nasledio sad pokojni general-armije Veljko Kadijević.

Branko Mamula
foto: Printscreen Youtube

U vreme komandovanja admirala Mamule u naoružanje JNA ušli su Veliki patrolni brodovi (raketne fragte), raketne topovnjače. Podmornička flota je bila najjača na Jadranu. U kopnenu vojsku su primljeni prvi primerci domaćeg tenka M-84, plejada raketno-artiljerijskog naoružanja, a u avijaciju stigli su novi lovci MiG-29, školsko-borbeni supergaleb G-4....

Kako javljaju podgoričke Vijesti admiral Mamula 100 rođendan je proslavio skromno u porodičnom krugu u Tivtu gde danas suprugom Mirjanom Jakelić-Mamula, živi posledjih dvadesetak godina.

"Uglednom bivšem jugoslovenskom visokom zvaničniku stigle su brojne čestitke, među kojima i UBNOR-a čiji je Mamula počasni član, brojnih poštovalaca tradicija Jugoslovenske Ratne Monarice koju je on izgradio iz svih država nastalih na prostoru bivše SFRJ, kao i od gradonačelnika Tivta Željka Komnenovića", pišu podgoričke Vijesti..

Branko Mamula rođen je 30. maja 1921. u selu Slavsko Polje u opštini Vrginmost na Kordunu u Hrvatskoj. Porodica Mamula je srpskog porekla, koja ima dugu tradiciju života na prostorima nekadašne Vojne Krajine.

Mediji su tvdridili da je Branko Mamula je inače daleki potomak barona Lazara Mamule (1795-1868), austrijskog namesnika za Dalmaciju, koji je je na ostrvu kod Prevlake na ulazu u Boku Kotorsku izgradio tvrđavu "Mamula" koja je po njemu dobila ime. Meidji su spekulisali i da je predak Branka Mamule ostvario brilijantnu vojnu karijeru. Pre Lazara i Branka bio je i Stefan Mamula koji se istakao u Napoleonovim ratovima kao komandant "Krajiškog bataljona" i Ilirskoj provinciji kojom je upravljao Napoleon.

Mladi Branko Mamula osnovnu školu završio je u rodnom selu Slavsko Polje, da bi školovanje nastavio u Realnoj gimnaziji u Glini gde je završio četiri razreda, a onda školovanje nastavio na Trgovačkoj akademiji u Karlovcu.

Jugoslavija, SFRJ, Branko Mamula, JNA, Vojni Udar
foto: Youtube

Vrtlog Drugog svetskog rata uticao je na porodicu Mamula, kao i na sav srpski živalj u Lici, Kordunu i Baniji, posebno kada je taj prostor zauzela Nezavisna država hrvatska i ustaški pokret koji je počeo odmah da sprovodi zverske zločine nad civilima. Godine 1942. ustaše su mu ubile majku, brata i dve sestre. Kao mlad skojevac ušao je u Drugi svetski rat već na samom početku - 1941, a član Komunističke partije postao je već 1942. godine. Bio je politički komesar bataljona, brigade, pomorskog obalskog sektora i pomorske komande Severnog Jadrana. U ratu je zaradio čin potpukovnika. Nosilac Partizanske spomenice 1941. Prošao je mnoge bitke od početka ustanka u Hrvatskoj 1941. do konačnog oslobođenja Jugoslavije u maju 1945.

"Nakon rata, obavljao je visoke dužnosti u Floti Jugoslovenske ratne mornarice, odnosno Vojnopomorskom školskom centru, kao i Petoj pomorskoj zoni JRM koja je kontrolisala Severni Jadran. Obavljao je potom dužnosti u Glavnoj političkoj upravi Ministarstva narodne odbrane, ali je odbio zahtjev da preuzme dužnost načelnika Uprave državne bezbednosti za oblast Hrvatskog primorja i Istre i vratio se na visoke vojne dužnosti u Komandi JRM. Avgusta 1958. završio je Višu vojnopomorsku akademiju kao prvi u rangu, a u jesen iste godine poslat je na dalje jednogodišnje komandno štabno školovanje u Veliku Britaniju. Kasnije je završio kurs operatike u Ratnoj školi JNA u Beogradu i kurs viših pomorskih oficira pri Mornaričkom školskom centru u Splitu.

Tri godine je početkom šezdesetih službovao u Sudanu na dužnosti vojnog savetnika (u suštini nezvaničnog načelnika Generalštaba) u vojsci tek oslobođene te republike u istočnoj Africi. Nakon povratka u Jugoslaviju, obavljao je brojne visoke komandne i štabne dužnosti u jedinicama JRM i JNA, te saveznom Sekretarijatu za narodnu odbranu. Juna 1979. postavljen je na dužnost načelnika Generalštaba JNA na kojoj ostaje do maja 1982. kada je imenovan za saveznog sekretara (ministra) za narodnu odbranu koju je obavljao do penzionisanja u najvišem mornaričkom činu – admiral flote, 1988. godine.

Govori engleski i ruski jezik, a napisao je više stručnih knjiga iz oblasti vođenja rata na moru: „Mornarice na velikim i malim morima“, „Savremeni svet i naša odbran“, „Odbrana malih zemalja“, kao i knjige memoarsko-političko-analitičke sadržine „Slučaj Jugoslavija“ i „Rat u novom stoleću“. Prošle godine, u izdanju Srpskog narodnog vijeća iz Zagreba, uz podršku Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, izašla je i njegova posljednja memoarska knjiga, “Admiral sa Korduna”.

Objavljivao je naučne radove u brojnim domaćim i stranim publikacijama, a američki stručni mornarički časopis „US Navy Proceedings“ dodelio mu je godišnju nagradu za 1973. godinu.

Admiral Branko Mamula nosilac je 11 jugoslovenskih visokih odlikovanja, te još deset drugih visokih ordena kojima su ga odlikovale Poljska, Sudan, Italija, Francuska, Indonezija, Nepal, Tunis, Grčka, Austrija i Jordan. Dobitnik je i više spomen-medalja u SFRJ, SSSR, Ruskoj Federaciji i Crnoj Gori.", pišu Vijesti.

Kurir.rs/A.M./Vijesti

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track