Sudovi će ubuduće ubicama dece, trudnica i drugih nemoćnih lica izricati jednu od najstrožih mera koje jedna država može da primeni - doživotnu kaznu zatvora!
Predlog za uvođenje doživotnog zatvora za ubice i silovatelje dece pokrenula je Fondacija „Tijana Jurić“, koja je prikupila 160.000 potpisa građana koji su taj predlog podržali.
- Uvodimo institut doživotne kazne zatvora, doživotne robije za one koji su počinili najteža krivična dela - za višestruke ubice, ubice dece i druga najteža krivična dela - najavio je nedavno predsednik Srbije Aleksandar Vučić i time izazvao pozitivne reakcije, kako većeg dela javnosti, tako i onih koji su u najmonstruoznijim zločinima koji su šokirali celu državu izgubili najvoljenije.
Makedonija
NA DOŽIVOTNOJ 40 OSUĐENIKA
U Makedoniji, prema rečima profesora Pravnog fakulteta u Skoplju Aleksandre Gruevski Drakulevski, kaznu doživotnog zatvora služi 40 osuđenika i uglavnom je reč o povratnicima koji su izvršili najmanje jedno ubistvo. Zakon propisuje da otpust mogu da traže posle izdržanih 25 godina zatvora, ali nijedan nije uslovno otpušten.
Poslednja smrtna kazna
SILOVATELJ I UBICA DETETA STRELJAN 1992. GODINE
Poslednja smrtna kazna u Srbiji izvršena je 1992. godine, kada je u Okružnom zatvoru u Somboru streljan silovatelj i ubica šestogodišnje devojčice Johan Drozdek. Poslednje smrtne presude izrečene su 2001. godine, ali nisu izvršene, jer je 2002. smrtna presuda ukinuta i zamenjena kaznom od 30 do 40 godina zatvora.
Što duže u zatvoru
Monstrumima koji su ubijali decu sudovi su i do sada izricali uglavnom najteže kazne koje su mogli po zakonu - 40 godina zatvora. Kada izmene zakona budu usvojene, oni koji se usude da počine najteža krivična dela rizikovaće da nikada više ne vide slobodu.
- Takvi monstrumi treba da budu iza rešetaka što je duže moguće - izjavila je ministarka pravde Nela Kuburović.
Amerika
POSTOJE I TRI DOŽIVOTNE
Iako na prvi pogled deluje besmisleno, u Americi postoje slučajevi kada se osuđenom izriču dve ili tri uzastopne doživotne robije. Međutim, zapravo je reč o tome da ovakav sistem onemogućava nekome ko je počinio više od jednog ubistva da se nađe na slobodi.
- Na primer, ukoliko su nekom za dva ubistva izrečene dve doživotne robije i jedna mu se poništi, ili bude prihvaćen uslovni otpust, on i dalje ostaje u zatvoru zbog druge - objašnjavaju sagovornici Kurira.
Ministarka je formirala radnu grupu za izmene Krivičnog zakonika 31. decembra prošle godine i to telo bi u narednih mesec dana trebalo da izradi tekst izmena i dopuna KZ, u kom je i doživotna kazna.
- Kazna doživotnog zatvora trebalo bi da u potpunosti zameni trenutno najstrožu kaznu u našem zakonu, a to je od 30 do 40 godina zatvora - objasnili su iz ministarstva i naveli da ipak po zakonu nije moguće predvideti apsolutnu zabranu izlaska osuđenog za života, to jest ukinuti pravo na uslovni otpust.
Stručnjaci, međutim, navode da, iako Srbija nikada do sada nije imala doživotnu kaznu zatvora, ona postoji u većini evropskih zemalja, uključujući i bivše jugoslovenske republike Sloveniju i Makedoniju.
Promena zakona
Uz uvođenje doživotne kazne zatvora, kako objašnjavaju stručnjaci, moraće da budu izmenjeni i drugi zakonski akti.
- Odlučiće se u kojim će zatvorima služiti kazne, kakvi će uslovi važiti za njih, od toga koliko će poseta moći da primaju mesečno, do toga da li će u zatvorima moći da imaju aktivnosti kao i svi drugi osuđenici - objašnjava sagovornik Kurira.
„Najgori od najgorih“
SVE ČEŠĆE SE IZRIČE
Mnoge zemlje uvele su ovu kaznu u svoj sistem ukidajući smrtnu. Doživotna robija izriče se sve češće i taj trend će nastaviti da raste. Dok je 2000. godine 261.000 osuđenika kažnjena da zauvek ostane u zatvoru, već 2014. godine ovaj broj iznosio je 479.000, što je rast od 84 odsto. Evropski komitet za sprečavanje torture utvrdio je da su u nekim državama osuđenici na doživotni zatvor pod posebnim režimom obezbeđenja i da su, po pravilu, odvojeni od ostalih zatvorenika. Strogi režim podrazumeva i vezivanje lisicama, a iz ćelija do drugih prostorija sprovode ih čuvari u pratnji posebno obučenih pasa. Zovu ih „najgori od najgorih“.
Kurir / E.K.
Foto: Shutterstock, Printscreen