KRIZA PRINUDILA NIŠLIJU DA PROMENI ZANIMANJE: Posle 22 godine u turizmu, sa diplomom prava i znanjem pet jezika, prešao u taksi
Foto: Južne Vesti

KO TE PITA

KRIZA PRINUDILA NIŠLIJU DA PROMENI ZANIMANJE: Posle 22 godine u turizmu, sa diplomom prava i znanjem pet jezika, prešao u taksi

Srbija -

Onako kako poznaje znamenitosti u skoro pola sveta, licencirani turistički vodič i vlasnik agencije u Nišu Dejan Senćanski u 45. godini uči nazive i lokacije svih gradskih ulica. Zaposlio se kao taksista nakon 22 godine rada u turizmu, koji je, kaže, pandemija "sahranila" i ostavila ga bez prihoda.

Tokom dvanaestočasovnih smena za volanom, ovaj diplomirani pravnik voli da razgovara sa mušterijama. Kao vodič turistima kroz zemlje Bliskog i Dalekog Istoka, Tursku i jugoistočnu Evropu govorio je na turskom, italijanskom, grčkom, ruskom ili engleskom, a poslednjih meseci priča samo srpski jer stranaca u Nišu skoro da nema.

foto: Južne Vesti

- Ostao sam bez posla i prinuđen sam da krenem da vozim taksi. Ne kažem da je to neki rđav posao, hvala kolegama koji pomažu, ali ono što je ključna stvar je da sam morao, zahvaljujući nemarnosti i nebrizi države, da krenem da radim još nešto, prvi put u 45. godini - kaže Senćanski.

O nebrizi države, smatra on, govori činjenica da je 4.000 ljudi zaposleno u turizmu već ostalo bez posla. Boji se da će ga kriza dovesti u situaciju da konačno stavi katanac na vrata svoje agencije.

- Do kraja godine će svi izgubiti posao ako država nekim merama ne utiče na to. Ne tražimo ništa više od toga što su druge države davale i druge kolege dobijale, neku vrstu sektorske pomoći, jednostavno, za turizam, koji je definitivno sahranjen. Nije uništen, nego je sahranjen - ističe Senćanski.

Poslednju turu u inostranstvo vodio je u martu i vratio se dva dana nakon što je počelo vanredno stanje.

- Od tada nisam mrdnuo više nigde. Pritom, radim i sa stranim turistima, ali ih ovde više uopšte nema. Celokupan pad prometa u turističkim agencijama je bio 92 posto, prema našim statističkim pokazateljima, i eto, to je jedna tragedija. To su hiljade i hiljade turista koji nisu otišli na svoja putovanja ili odmore, to se ne da rečima opisati - žali se naš sagovornik.

Prihoda mesecima nema, a računi se gomilaju i dugovi ne praštaju.

- Dolaze rate kredita, kirije, struja, komunalije, ostale stvari, sve to redovno stiže na naplatu. Konkretno, meni je gazda lokala prvo opraštao kirije, ali mi je na kraju rekao da se do 15. novembra čistim iz lokala jer jednostavno hoće to da izda nekom drugom, ako uopšte i izda, jer kriza nije samo u turizmu, to kroz taksi vozilo čujem, kriza je kroz sve privredne grane - priča Senćanski.

Redovni su i troškovi za zaposlene za koje su poslodavci od države dobili tri minimalca, ali uz nepovoljne uslove.

- Mi smo vezani da radnike još tri meseca držimo i da plaćamo doprinose za sve to vreme. Eto, to je, ne znam kako to da objasnim... Jednostavno, nije dobro uopšte - govori Senćanski.

Zbog svih ovih problema, on i njegove kolege, predstavnici četiri reprezentativna turistička udruženja, više puta su se obraćali državnim institucijama tražeći sektorsku pomoć.

-Pisali smo dopise od maja, pa evo, do dan-danas. Niko dugo nije odgovarao na te dopise, niti naše Ministarstvo turizma, niti predsednica Vlade, niti predsednik države, odnosno njegov kabinet - nezadovoljan je Senćanski.

Iz Ministarstva turizma 3. novembra stigla su obećanja da će "pružiti podršku turističkom sektoru tokom pandemije korona virusa, koji je bez ikakve sumnje pretrpeo ogromne gubitke". Dva dana kasnije saopštili su da je odobreno 150 miliona dinara za subvencije premija polisa osiguranja turističkim agencijama, što su nazvali značajnim korakom za pomoć turističkom sektoru. Prema podacima tog ministarstva, srpski turizam beleži gubitak od oko milijardu evra.

Senćanski navodi primere država koje su, smatra, bolje osmislile podsticajne mere u turizmu.

Ilustracija
Ilustracijafoto: M.S.

- U Turskoj, na primer, sve agencije su dobile 55 posto pomoći u odnosu na promet od prošle godine, ali je uslov da budu zatvorene i uopšte ne rade. Tako je u svim zemljama. Mi nismo tražili 55, 60 odsto ili neke druge procente, mi smo tražili cifru za sve turističke agencije, otprilike da nam se da oko 10 miliona evra bespovratnih sredstava. Njih bismo mi investirali u plate i doprinose, te pare bi se vratile. To je ono što predsednik zove "helicopter money" - govori Senćanski.

To je, dodaje, neohodno da bi agencije preživele krizu sa kakvom se nikad ranije nisu suočile.

Ipak, Senćanski priželjkuje da se situacija poboljša i da se ljudi u proleće vrate putovanjima. Do tada će nastaviti da taksira i skreće pažnju na problem koji je zadesio sve njegove kolege.

(Kurir.rs/Južne vesti, S.Janaćković)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track