DA LI STE IKADA POJELI SNEG? Evo zašto to nikako niste smeli da uradite!
Foto: Profimedia

Može biti pogubno

DA LI STE IKADA POJELI SNEG? Evo zašto to nikako niste smeli da uradite!

Ludi svet -
"Pahuljice snega mogu da sadrže bilo koju materiju koja lebdi vazduhom, pa tako i hemikalije koje se nalaze u kiselim kišama, bakterije, sulfate, nitrate, čak i olovo iz delova sveta koji još uvek sagorevaju olovno gorivo", smatra naučik Gafni.

"Sneg će se pojesti i sve će se polizati, očistiti i umiti", rekao je u januaru 2013. godine Milan Bandić, a upravo se ta njegova izjava neretko citirala gotovo kao pošalica.

Doduše, ne može se reći da nikada nikome nije palo na pamet da pojede malo snega. Pre svega, reč je o deci koja usred zaigranosti i zabavi snežnih igara znaju posegnuti prema snegu jezikom. Među mladima se takođe nailazi na priče o plaženju jezika kada s neba padaju "krpe" snega, čisto radi ugođaja, doživljaja...

Ipak, stručnjaci se mahom slažu da sneg nije dobro jesti, i to iz više razloga. Ne samo da preti opasnost od upale grla i krajnika, kao i razvoja raznih infekcija, nego je činjenica da i na oko najčišći sneg sadrži atmosferske nečistoće i hemikalije.

Ako pojedete malo snega, ne znači da ćete se odmah razboleti, ali sigurno je da i najmanja količina snega sadrži potencijalno štetne nečistoće iz vazduha. Nije dakle reč o otrovnom sastavu koji će odmah nepovoljno delovati na ljudski organizam, ali je potencijalno opasno.

Foto Profimedia
Foto Profimedia

Frenk Vania, hemičar sa Univerzitta u Torontu, navodi da atmosfera veoma učinkovito prenosi nečiste stvari pa se tako industrijska nečišćenja koja se izbacuju u atmosferu u Indiji, mogu, npr, detektovati u snegu severne Kanade i to nakon samo pet dana.

Silk Vilms, nutricionistica koja radi za hamburško zdravstveno osiguravajuće društvo smatra pak da deci neće naškoditi ako pojedu malo snega. Kako dodaje, sneg kao oblik destilovane vode, može vezati minerale u telu, ali se oni brzo nadomeste unošenjem druge hrane.

Treba paziti da deca ne pojedu sneg koji se nalazi uz put, koji je neočišćen psećom mokraćom ili solju za posipanje saobraćajnica.

Dr Džef Gafni, naučnik s Instituta Argon National Laboratory, u svom je navodu najprecizniji pa ističe da pahuljice snega mogu da sadrže bilo koju stvar koja lebdi vazduhom, pa tako i hemikalije koje se nalaze u kiselim kišama, bakterije, sulfate, nitrate, čak i olovo iz delova sveta koji još uvek sagorevaju olovno gorivo.

Suprotno mišljenjima stručnjaka, malo snega neće vam naštetiti, ali snežne radosti itekako mogu ostati radosti i bez ukusa snega.

Foto Profimedia
Foto Profimedia

(Dnevnik.hr)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track