Nasilje nije privatna stvar, već društveni problem
Foto: Privatna Arhiva

Intervju Gordana Gavrilović, savetnica potpredsednice Vlade i predsednice Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost

Nasilje nije privatna stvar, već društveni problem

Vesti -

Pozvaćemo policiju kada čujemo da komšija u stanu do našeg pušta glasnu muziku, ali na vrisak žene koja trpi nasilje često ostanemo nemi

Svuda u svetu nasilje nad ženama je ogroman društveni problem koji zahteva da se uključe svi - država, koja donosi i primenjuje zakone i strategije, ali i međunarodni partneri, nevladin sektor, mediji i svaki građanin i građanka, kaže na početku intervjua Gordana Gavrilović, savetnica potpredsednice Vlade i predsednice Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Zorane Mihajlović.

- Nasilje nije privatna stvar, ne smemo da okrećemo glavu i da pustimo da se to dešava u nečija četiri zida. Svako nasilje za koje znamo ili čujemo moramo da prijavimo i pomognemo žrtvama da se iz začaranog kruga izvuku. Mi nemamo problem da pozovemo policiju kada čujemo da u stanu do našeg komšija pušta glasnu muziku, ali na vrisak žene koja trpi nasilje često ostanemo nemi. Ako znamo da je 1,7 miliona žena u Srbiji doživelo neki oblik nasilja, da 85 odsto građana smatra da je rodno zasnovano nasilje uobičajena pojava ili pak da svaki četvrti mladić i svaka deseta devojka veruju da jedan šamar nije nasilje, onda nam sve ovo govori da moramo da radimo mnogo više na edukaciji mladih i šire zajednice, da naučimo da prepoznamo šta je sve nasilje.

Zašto žene u Srbiji kriju nasilje - zato što se plaše ili ih je sramota?

- Iako se iz godine u godinu povećava broj prijava nasilja, ženama koje trpe nasilje nekada je teško da govore o svom iskustvu, da to prijave i potraže pomoć. Neke od prepreka za prijavljivanje su strah za sopstvenu i bezbednost dece, ekonomska zavisnost od nasilnika, osećaj sramote i stida, strah od osude okoline. Na nama je da pružimo podršku svakoj ženi koja je pretrpela nasilje, da joj poverujemo, da zna da nije sama i da je ohrabrimo da nasilnika prijavi. Mi smo ti koji pružamo primer budućim generacijama da se o nasilju otvoreno razgovara i da se ono ne sme tolerisati.

U vreme pandemije koronavirusa, u Srbiji je primetan porast nasilja do 30 odsto. Na koji način je sve pandemija uticala na porast nasilja nad ženama?

- U vreme pandemije sve zemlje sveta beleže porast nasilja nad ženama i do 30 odsto više. Ono na čemu mi u Koordinacionom telu sve vreme insistiramo, a na šta nas obavezuju i međunarodne konvencije čiji smo potpisnici, jeste koordinisan rad svih resornih institucija, nesmetana primena Zakona o sprečavanju nasilja u porodici, podrška radu sigurnih kuća i SOS linija, ali i uključivanje medija kako bi žene bile pravovremeno informisane o svojim pravima. Razlozi zbog kojih je sada nasilje izraženije su mnogostruki - izolacija, nedostatak socijalnih kontakata, ograničen lični prostor, strah za egzistenicuju, finansijska neizvesnost... što sve utiče na pojavu nasilja. Tekst je objavljen u sklopu projekta koji je sufinansiran iz budžeta Grada Beograda, Gradske uprave Grada Beograda, Sekretarijata za informisanje

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track