TOPOLA JE ZAVIČAJ KARAĐORĐEVIĆA! Princ Filip: Srećan sam što radim na učvršćavanju veza dinastije sa narodom iz kog smo potekli
Foto: Ustupljene fotografije

slavA opštine Topola

TOPOLA JE ZAVIČAJ KARAĐORĐEVIĆA! Princ Filip: Srećan sam što radim na učvršćavanju veza dinastije sa narodom iz kog smo potekli

Društvo -

Crkva Rođenja Presvete Bogorodice, Karađorđeva zadužbina u Topoli danas je proslavila svoju hramovnu slavu - Malu Gospojinu. Pored toga što je ovaj praznik slava Karađorđeve zadužbine, Malu Gospojinu kao svoju slavu proslavlja i opština Topola.

Obeležavanju slave opštine Topola prisustvovali su i princ-naslednik Filip i princeza Danica Karađorđević. Proslava je počela Liturgijom koju je služio Episkop šumadijski Jovan, a nastavljena je litijom ulicama Topole, sečenjem slavskog kolača i svečanom sednicom Skupštine opštine Topola.

Karađorđevići, Princ Filip
foto: Ustupljene fotografije

"Topola je zavičaj Karađorđevića i srećan sam što sam konačno u mogućnosti da zajedno sa suprugom Danicom i sinom Stefanom više vremena provodim u Topoli, i na taj način učvršćujem vezu dinastije sa zavičajem i narodom iz kog smo potekli" poručio je princ-naslednik Filip.

Karađorđe Petrović vođa Prvog srpskog ustanka, obnovitelj srpske države, po ugledu na srednjevekovne srpske vladare, podigao je svoju zadužbinu, crkvu Rođenja Presvete Bogorodice u svom prestonom gradu Topoli. Gradnja crkve je počela 1811. godine i iste godine su građevinski radovi i završeni o čemu svedoči ktitorski natpis iznad zapadnog portala uklesan na kamenoj ploči.

Karađorđe Petrović vođa Prvog srpskog ustanka, obnovitelj srpske države, po ugledu na srednjevekovne srpske vladare, podigao je svoju zadužbinu, crkvu Rođenja Presvete Bogorodice u svom prestonom gradu Topoli. Gradnja crkve je počela 1811. godine i iste godine su građevinski radovi i završeni o čemu svedoči ktitorski natpis iznad zapadnog portala uklesan na kamenoj ploči.

1 / 4 Foto: Ustupljene fotografije

Završni radovi, patosanje poda kemenom iz Studenice, enterijer, ikonostas i živopisi izvođeni su do jula 1813. godine, što potvrđuje i natpis na oltarskom zidu. Zvona za crkvu koja su izlivena u Beogradskoj topolivnici i postavljena na Karađorđevoj zadužbini, bila su prva zvona koja su se slobodno, posle više vekova robovanja pod Turcima oglasila u slobodnoj Srbiji.

Kurir.rs

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track