NAJVEĆI PROBLEM DECE S DIJABETESOM JE UPIS U VRTIĆ! Dr Vera Zdravković: Bolovanje za roditelje male dece da bude duže!
Foto: Zorana Jevtić, Shutterstock

INTERVJU

NAJVEĆI PROBLEM DECE S DIJABETESOM JE UPIS U VRTIĆ! Dr Vera Zdravković: Bolovanje za roditelje male dece da bude duže!

Društvo -

Najveći problem dece s dijabetesom trenutno je upis u vrtić, neophodno je da se sva deca bez problema upisuju u vrtić. Dešavalo se da je dete koje treba da krene u predškolsko ispisano iz te ustanove jer je dobilo dijabetes. Na taj način se deca stigmatizuju od najranijeg uzrasta. Takođe, bolovanje za roditelje male dece trebalo bi da bude fleksibilnije i duže. Prinuđeni smo da pišemo konzilijarne izjave za produženje bolovanja, dovijamo se i mi i roditelji, kaže u intervjuu za Kurir pedijatar endokrinolog prof. dr Vera Zdravković, načelnica Odeljenja endokrinologije u UDK "Tiršova".

Sad je ipak Ministarstvo zdravlja na inicijativu Kurira donelo protokol o postupanju u školi sa učenicima obolelim od šećerne bolesti?

- Deca s dijabetesom treba da se tretiraju kao potpuno zdrava i da imaju ravnopravan tretman, kao i sva druga. Dijabetes mora da se uklopi u detetov život, a ne da se život deteta menja zbog dijabetesa. I zato je akcija da se poštuju navedene preporuke dobra, kao i najava da će ih biti i u vrtićima.

dr Vera Zdravković, Vera Zdravković, Insulin, Dijabetes
foto: Zorana Jevtić

I ne znamo koliko je tačno dece obolele od dijabetesa, koji je uglavnom tip 1.

- U "Tiršovoj" imamo oko 60 novih slučajeva godišnje, oko 200 u celoj Srbiji. Za prva dva meseca ove godine smo imali 13 novih slučajeva. Deca imaju nestabilan dijabetes - česte niske (hipoglikemija) i visoke šećere (hiperglikemija), nije ga jednostavno kontrolisati. Generalno, sva deca koja imaju tri HbA1c (tromesečni prosek šećera) u godinu dana, a da je dijabetes nestabilan, mogu da dobiju insulinsku pumpu. Ipak, 50% roditelja ne želi insulinsku pumpu, kao ni priličan broj dece jer ih po podseća na dijabetes. Sva deca koja su na četiri dnevne doze insulina, a sva naša jesu, mogu da dobiju senzore za kontinuirano praćenje nivoa šećera u krvi o trošku Fonda, bez obzira na to da li su ili nisu na pumpi ili penkalima.

Međutim, iako imaju besplatne senzore, mnogi roditelji mesečno plaćaju i po 140 evra na crno za Libre senzore, koji nisu ni registrovani u Srbiji.

- Taj senzor zaista vrlo lepo izgleda, može da bude neprimetan, jer je tanak, što je posebno važno za adolescentkinju. Imam razumevanja za to i u tom smislu je dobar. Ali Medtronikov senzor, Guardian 4, takođe ne zahteva kalibraciju, meri kontinuirano glikemiju, povezan je s pumpom, a važna je ta kompatibilnost. Fantastičan je i Dexcom senzor, ali nije popularan kod nas, pa ni registrovan.

GLUKAGON U SPREJU

U Srbiji nije ni registrovan glukagon u spreju koji život spasava u slučaju teške hipoglikemije, a u Hrvatskoj ga svi s dijabetesom dobijaju o trošku države.

- Velika je razlika između injekcije glukagona i spreja. Injekcija postoji kao set, u kom su rastvor i prašak, priprema se ubacivanjem rastvora u prašak, daje se muskularno ili potkožno. Svakako je lakše sa sprejom, svako može da ga da. Ali i za to mora da postoji inicijativa udruženja pacijenata.

Pacijenti o trošku države dobijaju Medtronikove pumpe, inače s kateterom, i senzore.

- Iz nekog razloga naša komisija neće da odobri više senzora. Ukoliko bismo ostali bez tih Medtronikovih, svi naši pacijenti s pumpama ne bi mogli da funkcionišu. Pumpa koja je na teret fonda zdravstvenog osiguranja zaustavlja se ne samo kad padne glikemija nego i kad predviđa pad glikemije, a to je moguće samo ako je povezana sa senzorom. Ipsomed pumpa jeste registrovana, ali oni još nemaju senzor koji je zatvorena petlja. Za više sam opcija, ali mora da postoji podrška za to, jer pacijentima s pumpom Medtronik pruža 24-časovnu podršku. Ceo tim koji obučava stoji iza toga, svaki put kad je potrebno. Mnogi roditelji me pitaju da nabave pumpu bez katetera, ali za to ne postoji nikakva podrška, niti ima ko da ih obuči.

Upravo je završen veliki skup u Berlinu gde je predstavljena najnovija tehnologija u oblasti dijabetesa.

dr Vera Zdravković, Vera Zdravković, Insulin, Dijabetes
foto: Zorana Jevtić

- Da, prikazani su nove pumpe i senzori. Medtronik 780G, registrovana je kod nas, ali nije na teret Fonda. Ova pumpa u kombinaciji sa senzorom ne samo da predviđa pad glikemije nego aplikuje sam insulin kad je šećer visok. Potrebno je samo odrediti ugljene hidrate.

Koliko košta?

- Ne znam tačno, ali je skupa. Bila bi veoma dobro ako bi bilo moguće nabaviti je preko Fonda, bar s doplatom, kao u Hrvatskoj. Klasična pumpa je jako dobra, ali ne može sama da reši hiperglikemije. Imamo desetak pacijenata koji su kupili tu pumpu. U Sloveniji, koja nije daleko, zaštita dece s dijabetesom je fascinantna. Svi koriste pumpe i senzore. Niko se ne pita zašto ovaj ili onaj senzor, veruju medicinskom osoblju, a obezbeđena su im sva najsavremenija sredstva.

NEOPHODNI BOLJI USLOVI RADA

Kako motivisati mlade pedijatre da supspecijaliziraju endokrinologiju, tu nema para?

- Interesovanje postoji, ove godine imamo dva nova supspecijalizanta iz dečje engdokrinologije, a prošle godine smo imali pet, najviše dosad. Istina, dve su doktorke iz BiH, jedna iz Crne Gore. Naš cilj je suspspecijalizacija iz dečje endokrinologije. Novac ne bi trebalo da bude jedina motivacija, već adekvatni uslovi rada. Pedijatri u DZ imaju veliki obim posla, ali mogu da urade neke stvari koje se upućuju do nas, a ne moraju. Zakazivanje preko IZIS je teško, preveliki je broj pacijenata, a dečjih endokrinologa je malo.

Šta vi svojim autoritetom možete da uradite?

- Neophodno je udruženje pacijenata, ja kao lekar ne mogu nikoga da zovem jer bi to bio sukob interesa, kao da nekoga favorizujem. U planu je osnivanje udruženja, zvanično nemamo udruženje dece i roditelja.

Zašto?

- Zato što su roditelj devastirani brigom o toj deci i svim problemima na koje nailaze. Kad se otkrije dijabetes, idu dve-tri nedelje u Specijalnu bolnicu u Bukovičkoj Banji da se edukuju. Na našem odeljenju sedmoro dece je u jednoj sobi, a tu primamo ne samo decu obolelu od dijabetesa nego i svu drugu. Kontrole im zakazujemo van redovnih termina da ne čekaju, ogromne su gužve. Ophrvani problemima, roditelji nemaju vremena da se bave osnivanjem udruženja.

REFUNDIRAJE NIJE BAŠ JEDNOSTAVNO

Crna Gora i BiH refundiraju senzore kupljene u inostranstvu. Da li je to rešenje?

- Nije baš tako jednostavno da kupite nešto što nije registrovano. Te senzore ne smemo da plasiramo u bolnici. Bilo bi idealno da je, kao u nekim zemljama, registrovano pet senzora, pet pumpi i da to funkcioniše tako.

Kurir.rs/Jelena S. Spasić

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track