(KURIR TV) LETEĆE ZVERI: Sa njima lete Tramp, Putin i Si Đinping

Kratki prikaz aviona

(KURIR TV) LETEĆE ZVERI: Sa njima lete Tramp, Putin i Si Đinping

Planeta -

Prvi predsednik koji se na svetu vinuo u nebo je bio Amerikanac Teodor Ruzvelt. On je poleteo 1910. godine sa Rajtovim avionom “flajer B”.

Sve do Drugog svetskog rata predsednici SAD su retko putovali van zemlje, ali je razvoj vazdušnog saobraćaja je to promenio. Tako je Frenklin Ruzvelt bio prvi američki predsednik koji je za službene posete koristio avion, bio je to Boing 314 poznat kao leteći brod sa kojim je otputovao na konferenciju u Kazablanku.

Posle Boinga 314, ulogu predsedničkih aviona dobili su "C-87A liberator ekspres" (inače civilna varijanta bombardera "B-24 liberator") i "C-54 skajmaster", koji je bio prilagođen Ruzveltu, pošto je koristio invalidska kolica i sa njim je otputovao na Jaltu. U periodu od 1958 do 1990. godine američki predsednici koristi su Boing 707, koji će ući u svetsku istoriju, jer je u njemu predsedničku zakletvu 1963. godine položio potpresednik SAD Lindon Džonson vraćajući se iz Dalasa sa posmrtnim ostacima ubijenog predsednika Džona Kenedija.

FOTO: Printscreen Youtube

Kako je rasla uloga američkog predsednika u međunarodnim odnosima, tako je i predsednički avion poznat i kao “ Er fors uan” od običnog prevoznog sredstva postao “vojni mlaznjak”.

Danas američkom predsedniku Trampu, na raspolaganju su dva aviona "boing 747-200B" sa oznakom VC-25A i serijskim brojevima 28000 i 29000 koji isključivo služe za prevoz američkog predsednika.

Kada se "er fors uan boing 747-200B" gleda spolja izgleda kao sasvim obični putnički džambo-džet, međutim on je daleko od toga. Ono što ga izdvaja od drugih predsedničkih aviona jeste oprema. Pristup samoj letelici zbog toga nema svako, pa osim predsednika, užih saradnika i posade imaju i odabrani članovi američkog ratnog vazduhoplovstva i tajnih službi, dok je političarima nižeg ranga i novinarima pristup u određene delove letelice zabranjen.

Ovu letelicu pokreću četiri motora "dženeral elektrik CF6-80C2B1", sa potiskom motora od 25.515daN. Maksimalni dolet aviona sa jednim punjenjem iznosi 12.480 km. Maksimalna visina leta je 13.530 metara, razmah krila 58,8 metara, a dužina 65,9 i visina 19 metara. Ova letelica ima mogućnost punjenja goriva u vazduhu što mu višestruko produžuje trajanje leta.

"Er fors uan" sastoji se iz tri nivoa: treći najniži služi za smeštaj prtljaga, hrane, vode i opreme. Srednji se koristi za smeštaj predsednika i putnika, a na prvom nivou se nalazi pilotska kabina i komunikacijska oprema. Za kretanjem između nivoa koriste se stepenice.

Sobe za predsednika, njegovu porodicu, kancelarija i kupatilo se nalaze u prednjem srednjem delu letelice. U letelici se nalaze i prostorije za posadu i osoblje.

Ukupna unutrašnja površina aviona iznosi 360 kvadratnih metara. U "er fors uan" može komotno da se smesti 70 putnika. Za slučaj nužde u avionu postoji operaciona sala, sa bolničkom sobom i apotekom.

Kruna ove letelice je najsofisticiranija elektonska oprema i sistemi za komunikaciju koji omogućuju besprekornu vezu sa vojskom i vladinim službama i agencijama na bilo kojoj tački zemljine kugle... Avion ima 85 bezbednih telefonskih linija, kompjutere, TV opremu i čak 19 televizora. Za povezivanje svih uređaja upotrebljeno je 500 metara kabla što je duplo više nego na standardnom avionu. Sva elektronika u letelici zaštićena je od elektromagnetnog udara koji se oslobađa prilikom nuklearne eksplozije. Avion poseduje takođe uređaje za zaštitu od raketa ispaljenih sa ramena ili vazduh-vazduh ispaljenih lovaca. Avion poseduje i opremu za protivelektronsku borbu i sredstva za ometanje protivničkih radara i radarski vođenih raketa.

Matična baza posade i aviona je baza Endrjuz u Saveznoj državi Merilend.

FOTO: Printscreen Youtube

Ruski predsednički avion

Prvi u istoriji zvanični inostrani let šefa Kremlja odigrao se novembra 1943. godine. Kada se Staljin sa Molotovom,Vorošilovom i Berijom ukrcao se na američki C-47.

Za nešto više od 70 godina sovjetski lideri su za prevoz isključivo koristili letelice sovjetskog porekla familije Il-62 i Tu -154.

Najveći je svakako Il-96 koji od 1999. godine uz manje prekide koristi Vladimir Putin. Ovaj avion je poznat po velikom natpisu crvenim slovima "Rossia" i predsedničkim grbom. Vladimir Putin na raspolaganju ima specijalnu verziju Il-96- 300PU (M1), serijskog Il-96 koji je manji od američkog rivala.

FOTO: Printscreen Youtube

Masa prazna letelice je 117.000 kg, a maksimalna puna 216.000 kg. Dužina aviona je 55 metra, raspon krila je malo veći od "boinga" i iznosi 60,10 metara, a visine je 17,50 metara. Il-96-300 namenjen je za letove na udaljenosti do 11.000 kilometara, a može da prevozi do 300 putnika i 40 tona tereta.

Ukupna vrednost najskuplje ruske letelice - širokotrupnog aviona Il-96- 300 iznosi 300 miliona dolara.

Oznaka PU u nazivu ovog aviona označava „komandni punkt“. Ruski „avion broj jedan“ nije samo savremeno opremljena letelica sa tri bara, spavaćom sobom i kupatilom sa tuš-kabinom, već i pravi mobilni kabinet predsednika, jer ruski lider u ovom avionu može da obavlja i sve državničke poslove kao da se nalazi u Kremlju, uključujući i komandu nad oružanim i strateškim snagama Ruske Federaciije u uslovima nuklearnog rata. Osim radnog kabineta, površine oko deset kvadratnih metara, avion ima i salu za sastanke i posebnu sobu za specijalnu vezu. Oznaka M1 ukazuje da je reč o modernizovanoj i unapređenoj verziji, u odnosu na predsedničke avione izgrađene devedesetih godina, na kojima je leteo Boris Jeljcin.

FOTO: Printscreen YoutubeCelokupan posao brige o državnoj floti poveren je preduzeću Specijalni letački odred (SLO) „Rusija“, koji je pod neposrednom upravom kabineta predsednika RF. Odred SLO „Rusija“ osnovan je 5. maja 1956. godine, po odluci sovjetskog lidera Nikite Hruščova. Avionska baza se nalazi se na moskovskom aerodromu „Vnukovo“.Za ruskog predsednika lično su na raspolaganju dva Il-96-300PU (M1).Putinov avion je opremljen specijalnom vezom, a takođe i specijalnim uređajima za optičko-elektronsko suzbijanje u slučaju napada raketom „vazduh-vazduh“. Oba aviona imaju ugrađenu opremu za komandovanje oružanim snagama u uslovima nuklearnog rata.

FOTO: Ministarstvo odbrane Srbije

Kineski predsednički avion

Lider treće globalne sile u ekspanziji Si Đinping nema klasični predsednički avion. Lider najmnogoljudnije zemlje sveta za putovanja u daleke zemlje isključivo koristi civilni "boing 747-4J6" koji za ovakve duge letove kineski državni vrh iznajmljuje od kompanije "Er Čajna." U avion može da stane 366 putnika u rasporedu 3-4-3 u ekonomskoj putničkoj klasi i 2-3-2 u prvoj klasi na donjem spratu. Gornji sprat ima raspored sedišta 3-3 u ekonomskoj klasi ili 2-2 u prvoj klasi. Maksimalni dolet do 15.000 km .

FOTO: Ministarstvo odbrane Srbije

(A.M.)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track