Najnovije vesti

KINA JE POSTALA POMORSKA SILA SVETA: Šta se krije iz plana brodogradnje, izgradnje veštačkih ostrva i kakva je uloga nosača aviona
Foto: EPA/WU HONG

aNALIZA cnn

KINA JE POSTALA POMORSKA SILA SVETA: Šta se krije iz plana brodogradnje, izgradnje veštačkih ostrva i kakva je uloga nosača aviona

Planeta

Kada je kineski predsednik Si Đinping 2018. obukao vojnu uniformu i ukrcao se na razarač mornarice Narodnooslobodilačke vojske u Južnokineskom moru, ispred njega u Tajvanskom moreuzu prošla je najveća flota koju je komunistička Kina od 1. oktobra 1949. godine uspela da izgradi. Ukupno 48 površinskih brodova, nukelarne podmornice, avijacija i 10.000 pripadnika vojnog osoblja. Predsednik Si je u glavi imao samo jednu ambiciju i cilj da se pokaže kineksa pomorska moć koja može da se projektuje na svih sedam okeana. Izgradnja novih plovila se ubrzava i tome je u Kini trenutno dat odgorman prioritet, piše CNN u detaljnoj analizi kineske mornarice danas i sutra.

Kina je u ambiciozni projekat brodogoradnje kakav svet nije video krenula još 2015, kada je pokrenut porjekat pretvaranja Narodnooslobodilačke vojske u borbenu silu svetskih razmjera, koja će biti ravnopravna američkoj vojsci. Si je naredio investicije u brodogradilišta i tehnologiju, i to tempom koji postoji i danas. Sijev plan uspeo prema barem jednom merilu. U nekom trenutku od 2015. do danas Kina je postala najveća svetska pomorska sila. I sada radi na tome da bude moćna i daleko od svojih obala.

Mornarica Narodnooslobodilačke vojske imala je 2015. godine 255 ratnih brodova u svojoj floti. Na kraju 2020. brojka je narasla na 360 brodova, odnosno 60 više nego što ima američka ratna mornarica. Za četiri godine kineska mornarica imat će 400 ratnih brodova, procenjuje se u američkim obaveštajnim izveštajima. Kad se za za primer uzme 2000. godina, razlika je još drastičnija.

razarači, brodovi, kineski brodovi, kineska podmornica, Kina, podmornica, brod, mornarica, Kineska mornarica
foto: EPA/WU HONG

"Borbena snaga kineske mornarice utrostručila se u samo 20 godina. Iako već ima najveću svetsku ratnu mornaricu, Kina alarmantnom brzinom gradi moderne površinske brodove, podmornice, nosače aviona, borbene avione, amfibijska plovila, podmornice sa balističkim nuklearnim raketama, velike brodove obalne straže i ledolomce", stoji u izveštaju američke mornarice iz decembra 2020. godine.

Kineski brodovi jednaki ili bolji od američkih

Neki od tih brodova bit će jednaki ili bolji od svega što SAD ili druge pomorske sile mogu poslati u akciju.

"Kineska ratna mornarica iz domaćih brodogradilišta ne dobiva otpatke, nego sofisticirana i sposobna plovila", napisao je u veljači Andrew Erickson, profesor na Institutu za kineske pomorske studije Mornaričkog koledža američke vojske.

Tu spadaju razarači klase 055, za koje neki analitičari smatraju da su vatrenom moći bolji od američkih krstarica klase Ticonderoga, te jurišni amfibijski brodovi koji mogu dovesti tisuće kineskih vojnika do stranih obala.

razarači, brodovi, kineski brodovi, kineska podmornica, Kina, podmornica, brod, mornarica, Kineska mornarica
foto: EPA/WU HONG

I dok se očekuje da će Kina do 2025. imati oko 400 ratnih brodova, plan je američke mornarice, ali bez određenog roka, da okupi flotu of 355 brodova, što je značajna razlika. To ne znači da je američka mornarica prestala biti najveća svetska pomorska snaga. Računajući broj vojnika, američka je mornarica i dalje veća jer ima 330.000 aktivnih pripadnika prema kineskih 250.000.

Analitičari ukazuju na još nekoliko faktora koji idu u prilog Vašingtonu, nastavlja CNN. Američka ratna mornarica ima veću tonažu, veće i teže naoružane brodove, poput razarača i krstarica s navođenim projektilima. Takvi brodovi daju SAD-u prednost u lansiranju krstarećih raketa. SAD ima više od 8.000 vertikalnih lansirnih rampi na površinskim brodovima, dok ih Kina ima tek oko 1.000, procenjuje Nick Čilds, analitičar na Međunarodnom institutu za strateške studije.

Istovremeno je američka podmornička flota od 50 plovila potpuno na nuklearni pogon, što joj daje značajne prednost u dometu i izdržljivosti u odnosu na kinesku flotu koja među 62 podmornice ima njih samo sedam na nuklearni pogon. Kada je reč o obalnim plovilima, Kina je ipak u prednosti.

"Velika je prednost kineske mornarice u patrolnim i obalnim brodovima poput korveta i manjih plovila", objašnjava Čilds.

Zabrinjavajući znaci za Vašington

Takve manje brodove dodatno pojačavaju kineska obalna straža i pomorska milicija, koje imaju dovoljno plovila da gotovo udvostruče ukupnu snagu kineske ratne mornarice. To su zabrinjavajući znakovi za Vašington koji se muči s proračunskim i pandemijskim problemima u većoj meri nego Kina. Analitičare zabrinjavaju trendovi jer Kina je u petak najavila da će povećati svoj godišnji vojni proračun za 6.8 posto.

Ne možete imati najveću svetsku mornaricu ako ne možete izgraditi puno brodova. A Kina je postala najveći svetski komercijalni brodograditelj. Kina je 2018. godine držala 40 posto svetske brodogradnje u bruto tonaži Gledajući kroz istorijsku perspektivu, kineske brodograditeljske brojke su zapanjujuće, čak i kad se uspoređuju s američkim naporima u Drugom svetskom ratu. Kina je izgradila više brodova 2019. godine nego što je SAD izgradio od 1941. do 1954. godine.

razarači, brodovi, kineski brodovi, kineska podmornica, Kina, podmornica, brod, mornarica, Kineska mornarica
foto: EPA/WU HONG

Kineske državne kompanije koje rade na komercijalnim brodovima mogu se brzo prebaciti na ratne brodove.

"Kad počne sukob, višak kineskih industrijskih kapaciteta, poput brodogradilišta, može se brzo usmjeriti na vojnu proizvodnju i popravke, što bi dodatno povećalo sposobnost Kine da generira nove vojne snage" napisao je prošle godine Erickson.

Postojeća infrastruktura, radna snaga i tehnologija u komercijalnim brodogradilištima mogu se koristiti u proizvodnji velikog broja ratnih brodova. To je nešto u čemu je Kina jako dobra.

"Od 2014. do 2018. Kina je proizvela više podmornica, ratnih brodova, amfibijskih plovila i pomoćnih brodova nego što trenutačno imaju ratne mornarice Nemačke, Španije, Indije i Velike Britanije. Prema stopi kojom Kina gradi ratne brodove i mogućnostima koje ti brodovi imaju, rekao bih da je napredovala od obalne i obrambene mornarice do vjerojatno najmoćnije mornarice u regionu, s određenim globalnim dometom, a na putu je da stvori ratnu mornaricu svetske klase bude li rasla istim tempom", rekao je Šugart za CNN.

Peking je bio metodičan u izgradnji svoje mornarice, velik deo napora bio je koncentrisan na plovila kao što su korvete i fregate i podmornice na dizel-električni pogon koje bi bile korisne u kineskim vodama, smatra Šindhart Kaušal, analitičar londonskog Royal United Services Instituta.

"Glavnina kineske brodogradnje, kao što je 75 korveta klase 056, odnosi se na manje brodove veličine korveta i fregata", kaže Kaušal.

Nasuprot tome, američka ratna mornarica ima samo 15 borbeno spremih plovila veličine fregate. Korvete su idealne za uska i plitka pomorska okruženja, kao što su glavna područja kineskog interesa, Južnokinesko more oko Tajvana i oko otoka Senkaku/Diaoyu u Istočnokineskom moru, koje kontroliše Japan, ali na koje Peking polaže pravo. Brodovi koje kineska ratna mornarica planira stacionirati blizu kineskih obala zaštićeni su velikom raketnom silom na kopnu.

"Te rakete problematiziraju američku projekciju snage i onemogućavaju mornaričku i vazdušnu silu da napadne kinesko kopno. Međutim, ovo takođe ima učinak kad su u pitanju lokalne nacije, koje su ranjivije bez pomorskih poveznica i podrške SAD-a", rekao je Kaušal.

Na primer, ako američka mornarica ne bude mogla operisati u Južnokineskom moru zbog kineske raketne pretnje, imal bi poteškoća u odbrani Filipina, s kojima Vašington ima sporazum o obrambenoj saradnji. Američki vojni lideri takođe su svesni da 2021. kineska ratna mornarica znači mnogo više od samih brodova.

"Pogledajte u što Kina stvarno ulaže. Činjenica je da gradi više brodova, ali ulaže velika sredstva u protubrodske rakete, kao i satelitske sisteme koji mogu nišaniti brodove", rekao je nedavno američki admiral Majk Gildej za Breaking Defense.

Sve to Kini daje snažne adute u bilo kojem mogućem sukobu u svojoj blizini. A Kina je odlučna u tvrdnjama da je njena vojska obrambena.

razarači, brodovi, kineski brodovi, kineska podmornica, Kina, podmornica, brod, mornarica, Kineska mornarica
foto: EPA/WU HONG

"Razvojem kineske nacionalne odbrane želi se udovoljiti njezinim pravim bezbednosnim potrebama i pridoneti rastu svetskih miroljubivih snaga. Kina nikada neće ugroziti nijednu drugu zemlju ili tražiti bilo kakvu sferu utjecaja", stoji u defenzivnom elaboratu iz 2019. godine pod nazivom "Kineska nacionalna odbrana u novom dobu".

Zašto onda kineska ratna mornarica gradi nosače aviona, amfibijska jurišna plovila, snaže razarače i krstarice pogodne za operacije daleko od Kine? Zaštita kineskog kopna i teritorijalnih zahteva u regionu ono što Peking naziva "obranom bliskih mora". Kineska masovna gradnja brodova podudara se s njenim pretenzijama na 3.3 miliona kvadratnih kilometara Južnokineskog mora. Kina gradi malene grebene i peščane sprudove oko umetnih ostrva, utvrđenih projektilima, aerodromskim pistama i borbenim sistemima.

"Ostrva i grebeni u Južnokineskom moru imaju jedinstvene prednosti u zaštiti nacionalnog suvereniteta i održavanju vojnog prisustva na otvorenom moru", stoji u članku iz 2020. godine objavljenom u časopisu Naval and Merchant Ships, koji izdaje Kineska državna brodograđevinska korporacija, inače dobavljač ratne mornarice.

Ali oni ne mogu stajati sami, napominje časopis. U slučaju neprijateljstava, predstraže u južnim delovima plovnih puteva mogle bi zahtevati pojačanje s obližnje kineske južne obale, koja je udaljena više od dana plovidbe, stoji u tekstu.

Nagomilavanje resursa u okolnim morima za postizanje takve kontrole moglo bi biti problematično za Kinu. To bi moglo Kinu učiniti ranjivom na udaljenu pomorsku blokadu koja bi joj uskratila vitalne materijale iz inostranstva, prekidajući pomorske linije komunikacije.

razarači, brodovi, kineski brodovi, kineska podmornica, Kina, podmornica, brod, mornarica, Kineska mornarica
foto: EPA/WU HONG

"Kina ne kontroliše moreuze i tranzitne linije o kojih zavisi njena ekonomija i ako se dogodi kriza ili rat na moru, kineski pomorski prevoz može biti prekinut. Regionalni fokus dobrane na bliskim morima takođe je nedovoljan da bi sledio sve globalniji obim kineskih ekonomskih interesa", ističu Dženifer Rajs i Erik  Rob, viši obaveštajni analitičari u obaveštajnoj službi američke ratne mornarice, u radu koji je Institut za kineske pomorske studije objavio početkom ove godine.

Da bi kineska vojna moć pratila njene globalne interese, ističu autori, Kina je započela a sprovođenjem "zaštite dalekih mora". To odražava nameru da kineska ratna mornarica postane globalna kao deo sveobuhvatne politike kineske vlade za podsticanje širenja kineske ekonomije i kulturnog dometa pišu Rive i Rob.

Deo predstave je i percepcija. Već decenijama ništa nije pokazivalo američku vojnu moć poput nosača aviona. Tome sada teži i Kina.

"Neki kineski vojni analitičari sugerišu kako je neophodno da kineska ratna mornarica zaštiti kineske prekomorske interese i napominju da je izgradnja mornarice ključna za uspostavu imidža Kine kao velike sile", ističu Rajs i Rob.

Desetine korveta to ne mogu postići. Tako je Kina povećala svoju proizvodnju brodova koji mogu činiti operativnu grupu oko nosača aviona, poput krstarica s navođenim projektilima i nuklearnim podmornicama, koje imaju mnogo veći domet od prevladavajućih dizel-električnih u kineskoj floti.

Kina ima dva aktivna nosača aviona

Kineska ratna mornarica ima dva aktivna nosača aviona, ali njihov domet bez punjenja limitiran je na manje od jedne nedelje. To ih čini prikladnijim za Južnokinesko more nego za daleka mora. Ali, u planu i izgradnji je više nosača aviona. Novi kineski nosač veroatno će biti opremljen nuklearnim reaktorom i elektromagnetnim katapultima koji omogućavaju lansiranje aviona sa većom vatrenom snagom i većim dometom nego postojeći nosači.

Rajs i Rob ističu kako dva kineska odbrambena elaborata iz 2015. i 2019. iznose da su pomorske snage velikog dometa neophodne za pomoć međunarodnim mirovnim snagama, pomoći u katastrofama i pomorskoj diplomatiji, drugim rečima za isticanje kineske zastave nad morima.

No, Rice i Robb upozoravaju: "Mirnodopska priroda ovih aktivnosti može prikriti pokušaj ratne zaštite dalekih mora. Ovaj koncept potiče navalne operacija tijekom rata, unatoč obrambenoj strategiji u čije ime se primjenjuje. Jedan izvor potiče pomorske snage da kontroliraju ključne strateške kanale daleko od Kine. Drugi izvor zagovara uporabu strateških udarnih snaga oko nosača aviona. Još jedna ratna misija je napad na važne čvorove i visoke vrijedne ciljeve u neprijateljskoj strateškoj dubini kako bi se ublažio pritisak na bojišta u bliskim morima."

Iako bi kineska mornarica bila respektabilna protiv bilo kojeg neprijatelja, njene praktičke sposobnosti ne podudaraju se s njenim težnjama. Prvo, kineska ratna mornarica treba borbene grupeoko nosača aviona s više aviona nego što su trenutačne mogućnosti kineske flote. Dva aktivna nosača aviona imaju konvencionalni pogon i temelje se na starom sovjetskom dizajnu. To ograničava domet samih brodova, ali i dolet i broj aviona koje nose, kao i količinu ubojnih sredstava. Ukratko, ne mogu da se nose sa 11 američkih nosača aviona.

"Jedan američki nosač aviona sa svojim vazduhoplovnim potencijalom snažniji je od celokupnog vazduhoplovstva većina zemalja svijeta", kaže Erik Verthejm urednik almanaha Combat Fleets of the World.

Kineska ratna mornarica još je daleko od toga i treba imati na umu da je dosad bila prilično ograničena u pomorskoj moći. Kineski nosači aviona nisu plovili dalje od zapadnog Pacifika, a kamoli da globalno predstavljaju neku silu. Iako su brodovi kineske ratne mornarice plovili do Indijskog okeana i Sredozemlja, zatim severnim Atlantikom do ruskih luka, bilo je ih malo i činili su to neredovno.

Biže zanimljivo kad se kineski nosači aviona dugoročno razmeste na strateške lokacije, poput Indijskog okeana, Arktika ili Atlantika", kaže za CNN Čilds iz Međunarodnog instituta za strateške studije.

Tajvan u centru pažnje

 Kineski odbrambeni elaborat iz 2019. tvrdi da ostrvske vlasti "pojačavaju neprijateljstvo i sukobe i koriste strani uticaj". U elaboratu stoji da "separatističke snage na Tajvanu i njihove akcije predstavljaju najozbiljniju neposrednu pretnju miru i stabilnosti u Tajvanskom moreuzu i najveća su prepreka mirnom ujedinjenju zemlje".

Mnogi planovi kineske ratne mornarice tiču se upravo Tajvana. Koncentracija manjih brodova poput korveta i obalnih patrolnih plovila prikladna je za borbu blizu obale. A između Tajvana i kineskog kopna samo je 130 kilometara relativno plitkih voda, idealno za korvete.

Tih 60 korveta,  može na primer nositi po dve protivbrodske rakete dometa do 200 kilometara. 

Napravili i veliki nosač helikoptera

S perspektivom Tajvana treba gledati i izgradnju kineskih brodova. Krajem prošle godine u probnu plovidbu krenuo je nosač helikoptera tipa 075, višenamenski brod istisnine 40.000 tona, odnosno otprilike upola manji od dva kineska nosača aviona. Kao jedan od najvećih jurišnih amfibijskih brodova na svijetu, klasa 075 ima palubu za slijetanje helikoptera i potopljenu palubu za prihvat lebdećih i amfibijskih plovila, stoji u analizi Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS). Ovaj brod može primiti i 900 vojnika, koje helikopteri mogu prevesti na kopno.

"Ovaj brod tek je prvi od triju planiranih i mogao bi značajno povećati sposobnost Kine za transport, iskrcavanje i podršku kopnenim snagama daleko od kineske teritorije. Ova nova klasa brodova predstavlja značajan iskorak prema jačanju kineskih amfibijskih mogućnosti", napisali su analitičari Metju Funaiole i Džozef Bermudes za CSIS.

Međutim, ako Kina namerava napasti Tajvan, trebaće joj više od 900.000 vojnika za zauzimanje i kontrolu nad osttvom

"Bilo bi pametno pretpostaviti da će Kina iskoristiti sve svoje alate pomorske moći kako bi obezbedila uspeh u invaziji na Tajvan", rekao je analitičar Shugart Kongresu, navodeći analogiju s bekstvom britanskih snaga iz Francuske na početku Drugog svetskog rata.

Kurir.rs/CNN

Prijavite se na newsletter.

Svakog dana besplatan pregled vesti na vaš e-mail.

* Obavezna polja

RAZMENA SADRŽAJA

Inicijalizacija u toku...