BILI SU TAJNO DRUŠTVO VEKOVIMA, A ONDA SU IZAŠLI U JAVNOST: Kada je članstvo počelo da se osipa, spasle ih društvene mreže VIDEO
Foto: Profimedia

drama

BILI SU TAJNO DRUŠTVO VEKOVIMA, A ONDA SU IZAŠLI U JAVNOST: Kada je članstvo počelo da se osipa, spasle ih društvene mreže VIDEO

Planeta -

Šta radite kada ste vekovno tajno društvo koje želi da poveća svoje članstvo? Napravite Fejbuk grupu.

Pre mnogo vekova, Rozenkrojceri su mogli da održavaju svoje društvo samo svojom sposobnošću da budu nevidljivi. Ali tokom proteklih nekoliko stotina godina, svet se promenio - a zajedno s tim i potreba za rozenkrojcerima da ostanu zaštićeni od javnosti. Sada, kao i većina ostatka društva, pronalaze nove načine povezivanja okretanjem ka Fejbuku, Zumu i Jutjubu.

Kada su prvi put osnovani početkom 1600-ih, smrtonosni 30-godišnji rat harao je Evropom. Ratovalo se prvenstveno oko religije i, iako Rozenkrojcerski poredak nije baš religija, to je sistem proučavanja razumevanja prirodnih zakona. Neke od njenih doktrina uključuju reference na kabalu, hermetizam, alhemiju i hrišćansku mistiku. Tako su, kao i druge religije u to vreme, morali da održe svoju organizaciju privatnom iz straha od progona.

"Bilo je to vrlo izazovno vreme u evropskoj istoriji", rekla je Džuli Skot, Veliki majstor Rozenkrojcerskog reda, za Mashable. "Bilo je tako sujeverno. I tako su rozenkrojcerski manifesti objavljeni anonimno."

Početkom 17. veka, prvi delovi rozenkrojcerstva počeli su da se pojavljuju u obliku anonimnih pamfleta u Nemačkoj, koji su tvrdili da grupa ljudi tajno radi na transformaciji evropske politike i religije. Ali postoji mnogo drame oko toga da li su, kada su pamfleti napisani, rozenkrojceri zaista postojali ili je to bila samo neka detaljno napisana brošura naučne fantastike.

Džon Krauli, romanopisac koji je proučavao rozenkrojcerstvo za neke od svojih mnogih romana zasnovanih na redu, tvrdio je da su knjige verovatno fantastična dela, a ne zasnovana na proživljenim iskustvima. Ali priznaje da je teško znati na ovaj ili onaj način.

"Ideja o organizovanom telu ljudi koji svi pripadaju ovoj grupi i koji su se držali u tajnosti, iako su možda najavili da znaju za priču o grupi koja je rozenkrojcer - mogu da saopšte da to telo ili ta grupa postoje , ali nikada ne priznaju da mu pripadaju. Veoma je teško to shvatiti ", rekao je Krouli za Mašable. "I to je ono što je učinilo još tajnovitijim da su postojala tela vrlo učenih, možda magičnih ili čarobnjaka. I niko ih zaista nije mogao ući u trag, jer niko ne bi priznao da je to jedan od njih."

Bez obzira da li su započeli kao tajno društvo ili kao fantazijsko delo, rezultat je isti: počela je da se formira grupa koja je verovala da su pamfleti tačni. Na njih su uticali mistični hrišćanski poretci, a povezani su i sa počecima masona. Više od 400 godina kasnije, i danas imaju članove - samo proverite Fejsbuk.

"Mi smo filozofska organizacija i, Rozenkrojceri, imamo članove širom sveta u kojima ljudi mogu slobodno da praktikuju tradiciju po svom izboru", rekao je Skot. "I mi proučavamo prirodne zakone kako bismo mogli da živimo u skladu s njima. Dakle, učimo o najboljem vremenu za obavljanje stvari, najboljem načinu pristupa stvarima, bilo da je to meditacija ili razvijanje naše intuicije, kako bismo ušli u prirodno ritam ma čega da se približavamo. "

Kako su godine prolazile, nevidljivost koja je jednom pružala grupi zaštitu više nije bila potrebna. Na kraju, u potpunosti su postali javni, zajedno sa sjajnim oglasima u časopisima 1970-ih. Danas možete gledati njihove javne razgovore na Jutjubu, Uvećati eksperiment ili se pridružiti nekoj od desetina regionalnih i nacionalnih Facebook grupa.

Iako su mnoge Fejsbuk grupe privatne, članovi se mogu pridružiti bilo kojoj od njih. I svako može postati član.

"Svako može biti član i imamo moderatore koji vode računa da se neko ko nije član ne pridruži kako bi prodao svoj proizvod ili nešto slično", rekao je Skot. "Dakle, glavno je da želimo da se ljudi osećaju dobrodošlo i uključeno i da samo mogu da posmatraju šta rozenkrojceri rade i kako se približavamo svetu."

Fejcbuk stranica Rosicrucian Order AMORC, koju svako može da voli i prati, ima više od 300 000 sledbenika. Najveća privatna grupa rozenkrojcerskih Fejsbuka, kojoj morate tražiti da se pridruži, ima 17.000 članova. Nisu svi sledbenici članovi Reda i to je uglavnom mesto za ono što radite u bilo kojoj drugoj Facebook grupi zasnovanoj na zajednici: postavljajte okupljanja, objavljujte citate napisane kurzivnim pismom na pozadini slika i razigrajte se u komentarišu odeljke o umeću egipatskih hijeroglifa.

Zatim tu su desetine stranica napravljenih za rozenkrojcere u određenim oblastima, u kojima je, kaže Skot, zaista snaga Fejsbuka. "Snaga Fejsbuka je što lokalno povezuje ljude", rekao je Skot, koji se pridružio Rozenkrojcerskom redu 1993. godine.

Olisa Okanime vodi lokalne društvene medije organizacije u Gruziji i moderira nekoliko hiljada ljudi na društvenim mrežama, rekao je za Mašable. Ona voli posao koji radi sa Ordenom, ali nastoji da poveća njihov domet na društvenim mrežama - "posebno za one koji nisu članovi".

"Trenutno imamo hit-događaje na mreži koji zadovoljavaju potrebe članova i onih koji nisu članovi", rekla je ona. "Na primer, imamo nedeljnu telekonferenciju koju vodi naš preslatki Veliki majstor, Soror Julie Scott. To je neverovatno iskustvo. Trebalo bi to da proverite - nečlanovi mogu da prisustvuju."

Karen Vark, članica koja radi na nacionalnom prisustvu Rozenkrojcerskog reda, rekla je da je "Facebook dao način da se povežemo sa tragačima koje ranije ne bismo mogli", poput onih koji žive u ruralnim oblastima . I, prema rečima Varka, njihovo članstvo se "znatno povećalo" otkako su 2009. pokrenuli svoju glavnu Fejsbuk stranicu.

"Imamo članove rozenkrojcera iz celog sveta i mogućnost povezivanja jednih s drugima u Fejsbuk grupama bila je zaista divna za naše članove", rekao je Vark. "Pre ovoga bi se viđali samo na svetskim kongresima kojima ne bi svi mogli da prisustvuju.

Fejsbuk takođe pomaže u povezivanju ljudi sa drugim mrežnim programima nekadašnjeg tajnog društva, poput Jutjuba i Zum sesija koje oni održavaju nedeljno, gde se predavač iz njihovog odeljenja za nastavu predstavlja na različite teme, poput pitagore ili lavirinta. Jednom u tromesečju imaju simpozijum na tim platformama, gde članovi gledaju nekoliko različitih prezentacija i na kraju učestvuju u eksperimentu ili meditaciji.

Nije jasno kakva će biti budućnost organizacija poput Rozenkrojcera, jer članstvo u dobrovoljnim udruženjima neprekidno opada u svemu, od crkvenih grupa do grčkih organizacija. Prema izveštaju kongresa Zajedničkog ekonomskog komiteta za 2019. godinu, stopa članstva u nekim od ovih organizacija pala je sa 75% u 1974. na 62% u 2004. Ali Skot kaže da je učešće društvenih medija zapravo pomoglo članstvu da poraste za rozenkrojcere.

"Počeli smo da predstavljamo telekonference u sredu 2015. godine", rekao je Skot. "Dvojica naših razrednih starešina smatrali su da bi ovo bio sjajan način da dopremo do članova koji su bili u udaljenijim oblastima. I redovno bismo imali možda 75 do 85 učesnika svake srede tokom niza godina. A od pandemije, u sredu telekonferencija, obično imamo između 400 i 500 učesnika, a za naše simpozijume koje izvodimo jednom u kvartalu obično prelazimo 1000 ".

Okanime takođe kaže da društveni mediji pomažu u povećanju njihovog broja.

"Uz globalnu pandemiju i bez ličnih aktivnosti, zajedno sa začinjenom i koordiniranom stručnošću naše Velike lože, doživljavamo eksponencijalni rast i članstva i učešća na mreži", rekla je ona.

Čini se da je pandemija jedan od velikih napora za stavljanje Reda na mrežu. Zbog toga su angažovali Džejsona Lopeza, koji se pridružio organizaciji 2015. godine, za menadžera komunikacija u Kaliforniji.

"To je nova uloga koju je Red stvorio da bi se pozabavio sve većom potrebom za prilagođavanjem tokom pandemije", rekao je Lopez. "Naše lože su bile zatvorene, ali smo i dalje želeli da povežemo svoje članove na najbolji mogući način, [tako što] osiguravamo da svaki trenutak proveden u ovim teškim vremenima ublaži lekcija sa predavanja koja vodimo i sadržaj koji proizvodimo, na kraju može stvoriti osećaj zajedništva na mreži, ako ne i lično ".

Ali čak i sa izbacivanjem vakcine, a okupljanja u ličnosti postaju sve verovatnija, Lopez i Okanime su uvereni da će njihov doseg na mreži i dalje povećavati članstvo.

"Trend je uvek bio uzlazan, čak i pre nego što sam ja preuzeo ulogu", rekao je Lopez. "To je potvrda da se više ljudi na mreži bavi ezoterikom, filozofijom i učenjima drevne mudrosti. Nadamo se da će moći da odgovore na svoja pitanja sa Rozenkrojcerskim redom."

Uz angažovane menadžere i članove društvenih medija iz više država i zemalja, logično je da pivot na mreži može poslužiti kao vrsta spasioca njihovoj zajednici. Ali njihov prelazak sa postojanja samo u senci na rad u jednom od najneuglednijih javnih prostora na svetu je fascinantan izbor. Ono što znamo o nedostatku privatnosti na Fejsbuku, njihova spremnost da prihvate platforme pokazuje da je grupa posvećenija aspektu "društva" tajnog društva nego što je ikada bila "tajni".

Kurir.rs/Mashable

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track