PUTINOV GENERAL DOŠAO U UKRAJINU DA SKRATI RAT: Američki nedeljnik prenosi tajni izveštaj obaveštajaca SAD spremljen za Bajdena!
Foto: AP/Alexander Zemlianichenko, EPA / Sergey Guneev / Kremlin

njuzvik

PUTINOV GENERAL DOŠAO U UKRAJINU DA SKRATI RAT: Američki nedeljnik prenosi tajni izveštaj obaveštajaca SAD spremljen za Bajdena!

Planeta -

U strogo poverljivom izveštaju dostavljenom predsedniku Džou Bajdenu kaže se da je najviši general Vladimira Putina prošle nedelje bio na jugoistoku Ukrajine kako bi podstakao ruske snage da završe svoje operacije u Donbasu, otvarajući put bržem završetku rata.

Izveštaj nudi uvid u procenu američke obaveštajne zajednice o Putinovom načinu razmišljanja posle više od dva meseca rata, spekulišući ne samo o frustraciji ruskog predsednika tempom i stanjem napretka na terenu, već i o njegovoj sve većoj zabrinutosti da će zapadno oružje i veće umešanost će doneti odlučujući poraz Rusije, prenosi Njuzvik.

Prema rečima dvojice visokih vojnih zvaničnika koji su pregledali izveštaj (zahtevali su anonimnost da bi govorili o operativnim pitanjima) , on takođe spekuliše o potencijalu za rusku nuklearnu eskalaciju.

"Sada smo videli stalan tok [nuklearnih] pretnji od Putina“, kaže visoki obaveštajni zvaničnik. "Skoro je došlo do tačke u kojoj je Putin postigao nemoguće – transformisao se od ludaka u dečaka koji je je stalno vikao Vuk, Vuk – pri čemu je svaka sledeća pretnja imala sve manji uticaj, čak izazivajući i podsmeh.

Međutim, zvaničnik upozorava da bi sa Putinove tačke gledišta, duboko nezadovoljstvo situacijom u Ukrajini i strah da će Zapad preokrenuti tok, zapravo mogli da izazovu neku vrstu nuklearnog prikaza — čiji je cilj da šokira Zapad i zaustavi rat. Snabdevanje zapadnim oružjem sada je takođe ozbiljna promena u igri, snabdevajući Ukrajinu dok je Rusija sve više ograničena.

"Eskalacija je sada prava opasnost“, kaže visoki zvaničnik.

Kada je prošle nedelje ministar odbrane Lojd Ostin rekao da je krajnji američki cilj "oslabiti“ rusku državu, većina posmatrača je primedbe penzionisanog generala armije shvatila kao promenu u politici SAD, od puke podrške Ukrajini u njenom ratu protiv Rusije na korišćenje štetu koju je naneo rat – vojno, politički i ekonomski – kao način da se sruši Putin i transformiše Rusija.

"NATO u suštini ide u rat sa Rusijom preko posrednika i naoružava tog zastupnika“, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

Ali najžešća reakcija stigla je od samog Putina. "Ako neko odluči da spolja interveniše u aktuelne događaje i stvori za nas neprihvatljive strateške pretnje, treba da zna da će naš odgovor na te nadolazeće udarce biti brz, munjevit“, rekao je on ruskim poslanicima u Sankt Peterburgu. "Imamo sve alate za ovo — one kojima se niko ne može pohvaliti. I nećemo se hvaliti. Koristićemo ih ako bude potrebno. I želim da svi ovo znaju. Već smo doneli sve odluke o tome.“

Kakve su te odluke ostaje misterija za američke obaveštajne službe. Međutim, jedan od visokih američkih obaveštajnih zvaničnika kaže za Njuzvik da postoje spekulacije da je svrha putovanja generala Valerija Gerasimova u Ukrajinu bila dvostruka: da proveri – i dobije jasan pogled na – napredak rata, i da visoko prenese osetljive informacije ruskim generalima o tome šta bi budućnost mogla da nosi, ako ruska pozicija na jugu Ukrajine postane još strašnija.

"To nije baš nešto što kažete preko telefona“, kaže visoki zvaničnik. "U ovom trenutku, niko ne misli da će do nuklearne eskalacije doći na bojnom polju ili da potiče iz Ukrajine. Ali ako dođe do nuklearne eskalacije, oni moraju da znaju koje mere se od njih očekuju tokom perioda šoka da je upotreba oružja za masovno uništenje [oružje masovno uništenje] bi izazvalo. Da li napadaju? Da li se savijaju i pripremaju za odmazdu? Da li se povlače u Rusiju da brane državu?"

Do danas, veliki deo javnih spekulacija o eskalaciji ima veze sa ruskim nuklearnim napadom na bojno polje ili čak nuklearnim udarom na NATO (ili čak na same Sjedinjene Države). Ali posmatrači iznutra više brinu o posredničkom koraku, demonstraciji ozbiljnosti ili pokazivanju spremnosti Moskve da "pređe u nuklearnu energiju“. Takav prikaz bi bio u skladu sa formalnom ruskom doktrinom "eskalacije u cilju deeskalacije“: korišćenjem nuklearnog oružja da šokira neprijatelja da povuče.

Stručnjaci kažu da bi ruski nuklearni prikaz mogao doći u obliku bojeve glave koja se eksplodira iznad Arktika ili udaljenog okeana negde, ili čak u nuklearnom testu uživo (nešto što Rusija nije uradila od 1990. godine). To bi demonstriralo Putinovu spremnost da eskalira još dalje, ali bi bilo korak ispod objave rata u punom obimu.

"Demonstracijski napad je definitivno deo ruskog repertoara“, kaže za Nevsveek viši planer američke strateške komande (STRATCOM), koji je stručnjak za ruske snage . "Ima li smisla? Da li bi to ostvarilo svoj cilj? Da li je to ratni zločin? Ne gledajte na to kroz naše sočivo. Razmislite o tome iz Putinovog. Leđa uza zid, nema izgleda za spasavanje rata, zalogaj ekonomskog sankcije. Šok bi mogao biti ono što mu je potrebno da preživi. To je kontraintuitivno, ali on bi mogao da stigne do mesta gde mu je zaustavljanje borbi prioritet, na bilo koji način."

Državni podsekretar za politička pitanja Viktorija Nuland je prošle nedelje rekla za ukrajinski medij da se SAD i NATO pripremaju za moguću upotrebu ruskog nuklearnog oružja. "Nažalost, od početka ovog sukoba, shvatili smo da [nuklearne] pretnje koje predstavlja Putin treba shvatiti ozbiljno. Stoga se Sjedinjene Države i naši saveznici pripremaju za ovakav razvoj događaja.

Visoki zvaničnik američke odbrane na brifingu za medije u petak rekao je da Pentagon nastavlja da nadgleda Putinove nuklearne snage "najbolje što možemo“ i da do sada nije video aktivne pripreme za direktnu pretnju. Rekao je da je sekretar Ostin bio informisan "svaki dan". Do sada, rekao je, Ostin ne vidi "nema razloga za promenu“ nuklearnog stava Sjedinjenih Država. Saopštenje je nagovestilo vrstu držanja sisa za kocku u kojoj bi se obe strane mogle naći, neku vrstu kubanske raketne krize koja bi sama po sebi mogla dalje eskalirati.

Da li ovako počinje nuklearni rat?

Kada je general Gerasimov prošle nedelje stigao blizu Izijuma u ​​Ukrajini da se druži sa generalom Aleksandrom Dvornikovom, novoimenovanim komandantom operacije Donbas, izveštaj o ratnom stanju nije bio dobar. Napredak ruske vojske na terenu i dalje je bio spor ili u zastoju, a ukrajinske snage ne samo da su efikasno držale svoju liniju, već su i potiskivale ruske osvajače. Ruska pojačanja su postepeno stizala do granice sa Ukrajinom, ali je jedna trećina od oko 90 bataljonskih taktičkih grupa (od oko 1.000 vojnika u svakoj) još uvek bila na ruskom tlu. A snage na terenu su se stalno iscrpljivale - kroz smrt i povrede vojnika, kroz gubitke opreme, kroz nepouzdane linije snabdevanja i kroz čistu iscrpljenost.

I dok su se artiljerijski i raketni napadi duž linija fronta zaista povećali, efekti su bili daleko manji nego što su predviđali ruski planeri. Vazdušni udari, iako su još uvek bili značajni nad bojnim poljem, takođe su bili manje efikasni, većina se sada izvodi "glupim“ bombama zbog toga što je Rusija iscrpela svoje zalihe precizno navođene municije. Moskva nije uspela da ubrza proizvodnju novog oružja zbog začepljenja lanca snabdevanja, uglavnom zbog sankcija. Ove nedelje, u znak da su te nestašice stvarne, prva ruska podmornica je korišćena za lansiranje krstarećih raketa dugog dometa Kalibr iz Crnog mora, a ruske protivbrodske rakete Oniks korišćene su za napad na vojni aerodrom u blizini Odese.

Rusija je svoju poslednju ofanzivu u Donbasu započela 18. aprila, ali dve nedelje kasnije nije sredila svoje linije snabdevanja. Municija, gorivo i hrana još uvek ne stižu do trupa. Štaviše, ruski medicinski sistem je pretrpan i neefikasan. Procenjuje se da je oko 32.000 ruskih vojnika do sada zadobilo povrede u ratu, prema projekcijama američkih obaveštajnih službi. Ruske vlasti se plaše da ne izazovu još veće domaće nezadovoljstvo ratom, prenosi Njuzvik.

Ukrajina sve više i otvoreno napada i sabotira vojne ciljeve na ruskom tlu, dodatno komplikuje logističku situaciju. Tokom celog rata, ruske snage u Belorusiji i zapadnoj Rusiji bile su imune na napade, sa avionima koji su delovali slobodno sa aerodroma i raketama koje su ispaljivale iz bezbednih zona lansiranja. U početku je ovaj ugrađeni imunitet imao za cilj da izbegne ulazak Belorusije u rat, i oprezno je primenjivan kako bi se izbegla dalja eskalacija.

"Bilo je nekoliko ukrajinskih napada na rusko tlo u prve dve nedelje rata“, piše za Njuzvik američki vojni izvođač koji je radio na vazduhoplovnom štabu Pentagona , "ali četiri ključna aerodroma u Belorusiji i dva tuceta u Rusiji i jug je bio u stanju da deluje bez mešanja. Ali kada je došlo do zastoja i kada je Rusija počela da napada ukrajinske zalihe goriva i municije van bojnog polja, Ukrajina je odlučila da eskalira napadom na slična ruska mesta. Ukrajinci nemaju mnogo oružja koje može da dosegne veoma duboko u Rusiju, ali uspevaju da napadnu neke značajne lokacije, slabeći izglede Moskve da održi dugoročnu kampanju“.

Iako je Putin rekao ruskim zakonodavcima koji su se sastali u Sankt Peterburgu ove nedelje da će "svi ciljevi definitivno biti ostvareni“ u ratu, američki vojni posmatrači ne vide kako se to može desiti, s obzirom na dosadašnje rezultate zemlje i poteškoće u ponovnom snabdevanju . Takođe se pitaju na koje ciljeve Putin misli. Do sada je na severu došlo do potpunog poraza; izgledi za smenu režima u Kijevu su nuli; ofanziva u Donbasu ne ide dobro; Mariupolj je bio dvomesečna diverzija i odvod; i osim što je zauzela veći deo države Herson u prvim nedeljama, kampanja je bila zapanjujuće razočarenje.

"Rusija je sada odustala od bilo kakvog cilja da zauzme Harkov“ (drugi po veličini grad u Ukrajini) dok ih ukrajinske snage potiskuju nazad, kaže drugi visoki američki obaveštajni zvaničnik. "I sve više izgleda da je njihova kampanja na zapadu [u državama Nikolajev, Odesa i Dnjepropetrovsk] više usmerena na zaustavljanje ukrajinskih branilaca, da ih spreči da se prebace na prve linije, nego na osvajanje regiona.

Ukratko, ništa što Rusija radi ne slabi Ukrajinu, narušava njen visoki moral ili menja računicu na bojnom polju. Čak i napadi na daljinu ne uspevaju.

"Bilo je napada na železnice, električnu energiju, skladišta, pa čak i aerodrome da bi sprečili Ukrajinu da primi i premesti zapadno oružje“, kaže izvođač radova iz vazdušnog štaba, "ali čak i ovi strateški udari su bili neefikasni. Oružja je malo. Avioni su u zapuštenom stanju i nastavljaju da budu ranjivi. Više železničkih linija se otvara, a ne zatvara."

Rusi "pokušavaju da postave odgovarajuće uslove za ... trajne ofanzivne operacije", rekao je novinarima u petak visoki zvaničnik američke odbrane. Pentagon zvanično projektuje opštu mobilizaciju unutar Rusije i rat koji bi mogao da traje mesecima, ako ne i godinama.

Ali prvi visoki zvaničnik američke obaveštajne službe za Njuzvik kaže : "Ne vidim to“, rekavši da razvoj događaja na terenu ne podržava ideju rata koji Rusija može da izdrži. "Vidim kako bi, sa Putinove tačke gledišta, jedina opcija mogla biti šokiranje NATO-a i Zapada da prepoznaju koliko su strašne stvari za njih, da je ruska država zaista ugrožena.

Zvaničnik se ne slaže sa Austinovom izjavom niti pristupom Bajdenove administracije. On samo misli da Vašington potcenjuje koliko se Putin i njegovi savetnici osećaju ugroženo.

"Gerasimov je možda posetio bojno polje da podstakne trupe, ali nadam se da je seo i za mnogo čašica votke, žaleći da je Putinov rat sranje epskih razmera i da je Rusija odgovorna za paklenu vatru ovog rata."

Kurir.rs/Newsweek

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track