Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Incko je u intervjuu za austrijski list Kleine Zeitung je govorio o svojoj ulozi u BiH i komentarisao rad sadašnjeg visokog predstavnika Kristiana Šmita.
U intervjuu koji je objavljen u martu Incko je podsetio kako je Šmit bio političar u vrijeme ujedinjenja Nemačke i zna koji su procesi vodili ka tome. Incko smatra da zahvaljujući tom iskustvu Šmit neće dopustiti da se uništi Bosna i Hercegovina.
Incko je podsetio šta je bilo u fokusu njegovog delovanja dok je on bio na funkciji visokog predstavnika.
"Za mene zaštita države i njenih institucija glavni prioritet. Državna imovina mi je uvijek bila nešto sveto. Uostalom, kakva je to država bez državne imovine? Morao sam se suprotstaviti pozivima političara bosanskih Srba da se nezakonito prisvoji ova imovina. Takođe Centralna banka, Izborna komisija i Ustavni sud, gde tri visokokvalificirana međunarodna sudije rade, ja sam branio. Neki političari hteli su se rešiti tih "stranaca", istakao je Incko.
Incko je kazao kako visoki predstavnik mora svakodnevno igrati simultanke sa sva tri naroda u Bosni i Hercegovini, koji su pak rascepkani na bezbroj stranaka, dodajući da je to Šmit možda podcenio.
"Možda je podcenio Balkan, za koji je mislio da ga poznaje iz poseta. Ali Balkan nisu samo planine. To je takođe lavirint" kazao je Inzko.
Bivši visoki predstavnik je poručio da Šmit treba biti objektivan, i imati objektivan pristup, ali da nisu uvek svi krivi.
"Uvek mora paziti da se ponaša uravnoteženo i prema Bošnjacima i prema Hrvatima i prema Srbima. Ali ako ode predaleko sa svojom ravnotežom, može biti da će biti shvaćen kao nepravedan. Nisu uvek svi krivi. Ako političar želi uništiti državu, onda ne možete reći, apelujemo na sve strane u sporu. I, naravno, visoki predstavnik nikada ne smije zaboraviti pravdu i istinu, čak ni kada je to neugodno", kazao je Inzko.
Dodao je da je iskorištavanje Visokog predstavnika omiljena igra lukavih lokalnih političara.
"Visokog predstavnika pokušavaju maštovito i domišljato upregnuti za svoje potrebe, a službena Hrvatska se posebno hvalila kako su ga u razgovorima sa Šmitom nagovorili da promeni izborni zakon u korist Hrvata u BiH", istakao je Incko.
Na pitanje da li je bilo pametno menjati izborni zakon u toku izborne noći, Incko ističe da su direktive OSCE-a da se zakon ne sme mijenjati u godini pre izbora.
Dodaje da je nakon 12 godina na funkciji bio pomalo umoran i razočaran.
"Na ovom poslu radite 24 sata dnevno ili ste na pozivima, a privatnog života gotovo da i nemate. Nakon dvanaest i pol godina, preko 12.000 sastanaka i 20 pismenih pretnji smrću, možda sam bio pomalo umoran od dužnosti i razočaran. Razočaran uglavnom zbog sporosti na terenu i često izostalog pritiska međunarodne zajednice", priseća se Inzko.
Bivši visoki predstavnik je na kraju poručio da je Bosni i Hercegovini najpotrebnija vladavina zakona.
"Bilo da se radi o kupljenim ili krivotvorenim diplomama, korupciji u sudovima i državnom tužilaštvu, manipulacijama i prevarama na javnim tenderima, pa i u državnim kancelarijama, korupcija je sveprisutna. To ide toliko daleko da neki građani zbog toga napuštaju zemlju. Međunarodna zajednica ima sve alate pri ruci i treba ih upotrebiti za brzu i radikalnu reformu pravosuđa, uključujući povratak stranih sudija i tužilaca. Imali smo ih do 2009. godine, radili su na najvećim korupcijskim slučajevima u zemlji, ali su onda prerano poslani kući. To je bila velika greška", kazao je Incko.
Kurir.rs/Klix.ba
NE PROPUSTITE
