NAJNEOBIČNIJI SPOMENIK U JUGOSLAVIJI: Posvećen je ljudima koji su stradali u noći strave i užasa!
Spomen područje Matić poljana, Foto: Antifašistički vijesnik

Kameni monoliti na poljani

NAJNEOBIČNIJI SPOMENIK U JUGOSLAVIJI: Posvećen je ljudima koji su stradali u noći strave i užasa!

Društvo -

U borbi protiv hladnoće i planine, na minus 30 stepeni, zbog iznemoglosti, gladi i loše odeće i obuće u maršu je stradalo 26 partizana

Ako putujući autoputem Zagreb - Rijeka skrenete za Mrkopalj, produžite još 6 kilometara u pravcu Tuka, doći ćete na memorijalno spomen područje Matić poljanu. Za vreme zimskih uslova put se čisti samo do sela Tuk, pa je tada pristup poljani na preko 1000 metara nadmorske visine bez vrhunske planinarske opreme skoro pa nemoguć. Uz to imajte na umu da dolazite u kraj u kojem još vladaju medvedi.

Spomenik u sećanje na 26 smrznutih partizana
Spomenik u sećanje na 26 smrznutih partizanafoto: Wikipedia

Memorijalno spomen područje je tri kilometra duga poljana na kojoj je 1969. godine podignut spomenik od 26 kamenih monolita koji simboliziraju partizansku kolonu. Na tom se mestu tokom noći 19. na 20. feruara 1944. smrznulo 26 partizana, bela smrt je pokosila izmorene i gladne borce 2. brigade 13. primorsko-goranske udarne divizije.

Andrija Maurović - 'Iz borbe partizana u Jugoslaviji'
Andrija Maurović - "Iz borbe partizana u Jugoslaviji"foto: Prinstcreen

Na ledenom maršu te februraske noći 1944. bilo je 680 boraca, razvrstanih u tri bataljona, zatim prateća četa i tehnička četa, vod veze i izviđača, te sanitetski vod i komora. Brigada je pošla na dug marš od Škalica u Lici, do Drežnice i Jasenka, te Matić poljane i Tuka, ukupne dužine oko 52 kilometra....

Bilo je oko 17 sati kad u to doba godine već pada noć, a pred njima je do Mrkoplja bilo još 25 kilometar po još većoj hladnoći. Određene su posebne skijaške grupe koje su pravile prtinu, da bi se kolona mogla kretati kroz dubok sneg. Kad je brigada već duboko zašla u šumu, nazad se više nije moglo, a napred veoma teško. Najpre je počela umirati stoka: konji i mule. Teret su preuzeli borci, a zatim je teško naoružanje odloženo kako bi se partizanima olakšalo i omogućilo daljnje kretanje. Nakon tri sata hoda trojica boraca su umrla u snegu.

Andrija Maurović - 'Iz borbe partizana u Jugoslaviji'
Andrija Maurović - "Iz borbe partizana u Jugoslaviji"foto: Prinstcreen

Sneg je bio sve dublji a temperatu se spuštala do minus 30 stepeni. U toj noći strave i užasa, u borbi protiv hladnoće i planine, borce je zahvatilo haluciniranje. Zbog iznemoglosti, gladi i loše odeće i obuće u maršu je te noći stradalo 26 partizana.

Borba

Marširala u sedmom mesecu trudnoće na minus 30

U marševskoj koloni brigade bilo je i 17 partizanki. Zanimljivo je da nijedna od njih nije ostala na maršu, nije se smrzla. Mlada partizanka Antonija Dovečar, rodena Grgurić, iz Mrzlih Vodica je u vreme marša bila u sedmom mesecu trudnoće. Dva meseca kasnije u Belom selu u kući Ivana Kauzlarića rodila je sina Ratimira.

Brigada je imala je još 85 teško promrzlih, od kojh su petorica ubrzo umrla u bolnici. S trajnim posljedicama u životu je ostalo oko 150 partizana. Gubitak je bio velik, ali bi bio i veći, da je brigada ostala u Gornjem brinjskom kraju, bez hrane i na udaru Nemaca i ustaša.

Andrija Maurović - 'Iz borbe partizana u Jugoslaviji'
Andrija Maurović - "Iz borbe partizana u Jugoslaviji"foto: Prinstcreen

Najveći deo brigade se ipak uspeo da probije preko Matić poljane do Turka, a zatim i do Mrkoplja.

Godine 1969. podignut je spomenik arhitekte Zdenka Sile koji se sastoji od 26 kamenih monolita od grubo obrađenog kamena koji simbolizuju 26 smrznutih partizana.

Kurir.rs/Antifašistički vijesnik

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track