Slušaj vest

"Dok god raspinju Aleksandra Vučića, znam da nam je dobro krenulo, da nam ide, da smo tu gdje jesmo. Kad ućute, znaću da nije kako treba, da nestajemo i da nas neće biti. Vučićevo raspeće je naše vaskrsenje!".

Ove reči reči episkopa Sergija iz 2020. godine odzvanjaju sada još jače u svetlu koordinisanih pritisaka s kojima se Srbija suočava. Jer kada se na jednom mestu - oko 'studentske liste' - okupe imena iz hrvatskog, crnogorskog i prištinskog političkog i medijskog prostora koji promenu vlasti u Srbiji priželjkuju iz svojih razloga, teško je ne zapitati se kakvu Srbiju oni žele da vide posle izbora.

Aleksandar Vučić
Foto: shutterstock / AI

Njihova podrška blokaderima, od početka blokada fakulteta do političkog projekta na predstojećim izborima, ne samo da nije jenjavala, već je postala sve otvorenija i direktnija.

Od Severine, Aljbina Kurtija, Nenada Rašića, preko Mila Đukanovića do Tonina Picule, Nikole Bartulice i ostalih spoljnih saveznika u urušavanju naše države, otvara ozbiljno pitanje interesa onih kojima bi politički zaokret u Beogradu odgovarao i šta se to nudi pod rednim brojem 3 na parlamentarnim izborima u Srbiji.

Kada se slože sve kockice pred očima javnosti pojavljuje se galerija likova koji priželjkuju promenu političkog kursa Srbije.

Svako od njih ima svoje motive, svoje interese i svoje političke računice, ali se njihove poruke u jednoj tački susreću - Aleksandar Vučić i sadašnja vlast predstavljaju prepreku političkim ciljevima koje bi želeli da vide ostvarene u Srbiji.

Nije, naravno, sporno da bilo ko iz inostranstva ima pravo na politički stav o Srbiji. Sporno je, međutim, kada se podrška domaćim političkim akterima pretvara u otvoreno navijanje za promenu vlasti u suverenoj državi, uz istovremeno zanemarivanje pitanja šta bi takav zaokret značio za njene nacionalne, ekonomske i bezbednosne interese.

A kada se među najglasnijim podržavaocima političkih promena u Srbiji nađu ljudi čija politika godinama, blago rečeno, udara na interese Srbije, odnosno može joj se u esenciji pronaći antisrpski karakter, građani Srbije imaju puno pravo da pitaju zašto baš oni podržavaju blokadere i toliko priželjkuju drugačiju Srbiju.

A šta tek reći o ustaškim vrednostima i nazadnim idejama koji se neguju u Hrvatskoj, a koje su Srbi, nažalost, upoznali u najdirektnijem obliku.

Baš u Splitu, omiljenoj letnjoj destinaciji blokadera, desio se još jedan veliki incident. Huligani su pred meč Hajduk Split-Ajaks na ulicama Splita organizovali korteo, šetnju navijača ka stadionu i tom prilikom uzvikivali užasne ustaške i nacističke pokliče. Splitom se, po ko zna koji put, orilo "Gazi gazi Jevreje", "Aušvic, Aušvic", "Ajmo, ajmo, ustaše", a onda i "Ustaj Adolfe".  

Možemo samo da pretpostavimo kakvu mržnju ova horda iz Severininog Splita neguje prema Srbima. Dakle, Severina se svrstala uz blokaderski pokret. Tu je i Tonino Picula, hrvatski političar i izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, čiji izveštaji o našoj zemlji stvaraju politički poligon za udaranje po Srbiji i sa te strane. Njegov angažman u evropskim institucijama predstavlja važan deo šireg političkog pritiska koji se na Srbiju vrši preko evropskih adresa.

Ako je suditi po dosadašnjim odnosima u regionu, politički zaokret u Beogradu za pojedine susede ne bi bio samo unutrašnja stvar Srbije. Mogao bi da otvori prostor za promenu odnosa prema Kosovu i Metohiji, Republici Srpskoj, regionalnim odnosima i samostalnom vođenju spoljne politike. Zato ne treba da čudi slučaj Aljbina Kurtija i njegovog ministra Nenada Rašića, koji je javno poručio da će njegova stranka svim raspoloživim sredstvima podržati Studentsku listu.

I zato je sve ovo veoma ozbiljna stvar, jer je nemoguće odbraniti poziciju i ulogu Studentske liste čija se politička vizija uklapa s interesima onih koji vrše teror nad Srbima.

I zato 25. oktobar nije samo običan datum već odsudni dan za Srbiju!

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama MONDO Inc uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.