SUBOTICA – Danas je u Subotici održana, prema rečima većine odbornika, istorijska sednica Grada, na kojoj je usvojena decenijska težnja Bunjevaca da bunjevački jezik bude ravnopravan sa ostala tri službena jezika, srpskim, mađarskim i hrvatskim jezikom.
Nakon usvojene odluke, sa 58 glasova za i 2 protiv, da bunjevački bude četvrti službeni jezik Subotice, za govornicom je rečeno da se ova odluka može smatrati primerom demokratije.
Uvođenje bunjevačkog jezika kao službenog u Subotici, zahteva i promenu Statuta Grada Subotice, a odluka je doneta, prema rečima gradonačelnika Stevana Bakića na inicijativu Bunjevačkog nacionalnog saveta.
Rasprava o toj odluci izazvala je i oštre polemike i neslaganje hrvatske nacionalne zajednice sa usvajanjem odluke, a Tomislav Žigmanov, oštro je reagovao na predlog promene Statuta Grada, pominjući formalno-pravne nedoslednosti.
Gradonačelnik Stevan Bakić obrazložio je, zašto je jučerašnja Skupština grada, istorijski momenat za Bunjevce.
- Danas je veliki dan za Suboticu, jer je istorijski dan za bunjevačku zajednicu. Izglasana je odluka o promeni Statuta za prilagođavanje uvođenju bunjevačkog jezika, kao službenog, u Subotici. Malo sam razočaran nekim stavovima koji su uvreda i za naš Grad i državu Srbiju. Bilo je izjava određenih ambasadora, da je pravno neutemeljeno sprovođenje ove odluke, da će biti konsekvenci i nesagledivih posledica, što je uvredljivo za ovu Skupštinu. Da otklonimo i dilemu o predlogu ove odluke, niti je gradonačelnik niti predsednik Skupštine inicirao predloge odluke, nego je delegacija bunjevačke nacionalne zajednice bila inicijator predloga. Ne ukida se ničiji službeni jezik, pa su suvišne polemike oko toga. Naprotiv, uvodi se četvrti službeni jezik Grada, prema istim principima, po kojima je uveden i hrvatski jezik. Nema favorizovanja ni jedne strane, jer istorijske činjenice govore kakvu je katarzu prošla do danas bunjevačka nacionalna zajednica. Postoji jedna istorija i istina i zato je pokušaj njenog izvrtanja uvredljiv za ovu Skupštinu - obrazložio je gradonačelnik Stevan Bakić.
Gradonačelnik je rekao, da je razočaran ponašanjem Tomislava Žigmanova i njegovom nerazumnom reakcijom, odnosno izvrtanjem određenih istorijskih činjenica.Obrazložio sam da se hrvatski jezik i dalje koristi kao službeni, ali se u ravnopravan status uvodi i bunjevački jezik. Subotica time pokazuje veliki demokratski kapacitet, svi smo ponosni na raznolikost, na naš život jednih sa drugima. Bunjevačka zajednica živi i radi na teritoriji Subotice više od tri veka, i tokom tog vremena, samo doprinosi dobrobiti ovog Grada. Nikada bunjevačka zajednica nije bila protiv, kada su nekom davana prava. Dodaću da je i prilikom uvođenja hrvatskog jezika kao službenog, sve bilo prema istom ovakvom metodu - naglasio je Bakić.
Gradonalečnik je podvukako, kako je inicijativa pokrenuta od strane Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine, čiji su predstavnici pokazali da su, u prethodnih dvadeset godina, stručno radili na standardizaciji jezika.
- Taj jezik je priznala država Srbije. To je kraj priče o pitanju jezika. Zaokružujemo celinu kojom se svi možemo hvaliti, četiri nacionalne grupacije u strukturi Subotice imaju svoj jezik u službenoj upotrebi. Umesto da svi budemo složni, da nam svima bude drago, vidite reakcije. Izuzetno poštujem Bunjevce, zaslužili su to, mnogo su uradili za Srbiju, a ko god poštuje Srbiju, poštujemo i mi njega - kazao je gradonačelnik Bakić.
Mirko Bajić, odbornik u Skupštini Subotice, predsednik Saveza bačkih Bunjevaca, te član NSBNM, saglasan je da je odlukom da se promeni Statut Grada, i ozvaniči službeno bunjevački jezik.
- Konačno je prihvaćena istina da su Bunjevci narod, nacionalna manjina u Republici Srbiji, kojoj se priznaje da ima svoju kulturu, tradiciju i svoj jezik. Konačno ostvarujemo ravnopravnost. Znamo za osporavanja koja potiču od hrvatske nacionalne manjine. Njihovo je pravo da kažu svoj stav, a mi im pružamo ruku prijateljstva. Mi poštujemo sve koji se osećaju kao Hrvati, ali i mi tražimo da imamo pravo da se osećamo kao Bunjevci - rekao je Bajić.
Odluka odbornika je pozdravljena aplauzom, a predsednik Skupštine Grada dr Balint Pastor, rekao je da jeta odluka ujedinila i poziciju i veći deo opozicije u Skupštini. Jelena Vujović podsetila je na ulogu Bunjevaca na Velikoj Narodnoj Skupštini, dok je Dragan Kopunović naglasio, kako će gradonačelnik Bakić ući u istoriju, kao veliki prijatelj Bunjevaca. Veljko Vojnić je naglasio kako nema većeg datuma u novijoj istoriji Bunjevaca.
- Ovo je Grad koga su gradili Bunjevci i u kome je krajem 19. i početkom 20. veka živelo 60.000 bunjevaca. Pogledajte sve popise, Bunjevci su se izjašnjavali isključivo kao Bunjevci, iako su imali mogućnost da se izjasne i kao Hrvati - kazao je Vojnić, te se osvruo i na Dekret iz 1945. godine kojim su Bunjevci poništeni. Dragutin Soković je podsetio da su Bunjevci na Velikoj Narodnoj skupštini 1918. doneli odluku o prisajedinjenju Matici Srbiji. Formirana j i Komisija za izradu Nacrta akta o promeni Statuta Grada Subotice.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Subotici živi 35,65% Mađara, 27,02% Srba, 10% Hrvata, te 9,57% Bunjevaca, te su odbornici Skupštine Subotice odlučili, da je pravo i bunjevačke zajednice da imaju u Gradu službeni jezik u upotrebi.
(Kurir.rs/N. H.)
NE PROPUSTITE
