NAŠA ZEMLJA BILA PIONIR U AUTO INDUSTRIJI: Srbija još pre 30 godina imala električni automobil! Sve o srpskom vozilu POD NAPONOM!
Foto: Privatna Arhiva

OVO NISTE ZNALI!

NAŠA ZEMLJA BILA PIONIR U AUTO INDUSTRIJI: Srbija još pre 30 godina imala električni automobil! Sve o srpskom vozilu POD NAPONOM!

Društvo -

Razvoj i prodaja vozila na električni pogon doživeo je procvat prethodnih godina svuda u svetu, a malo je poznato da je elektro automobil proizveden u Srbiji još pre 30 godina! Ovo vozilo imalo je tri sedišta, koja su bila u jednom redu, bilo je teško svega 180 kilograma i razvijalo je brzinu od 45 kilometara na sat.

Ovaj automobil predstavljen je 1991. na sajmu automobila u Beogradu, a razvila ga je mala startap firma "Epicentar". Autor projekta je bio inovator Đorđe Mojić.

- Naša startap firma brojala je 20-30 ljudi koji su se bavili razvojem i novim idejama, a elektro automobil je bio jedan od proizvoda. Kada smo pravili prototip obišli smo celu Jugoslaviju. Neke delove smo uzimali iz Slovenije, Makedonije, a najveći deo iz Srbije. Nakon što smo naš polumodel pokazali na sajmu u Beogradu, priključili su nam se i dvojica naših vrhunskih inženjera - priča Mojić.

On kaže da je, nakon što je vest o ovom projektu objavljena u novinama, jedan od direktora "Prve Petoletke" iz Novog Pazara, koja je tada imala 16.000 zaposlenih radnika i unutrašnju autobusku liniju unutar fabrike, poslat da vidi šta to radi mala firma iz Novog Sada. Sklopili su dogovor i "Prva Petoletka" je proizvela delove za prvih 10 vozila.

Đorđe Mojić
foto: Privatna Arhiva

- Elektro automobil sa tri sedišta bio je težak svega 180 kilograma, sa četiri disk kočnice (u to vreme "Zastava" je imala pakne za kočenje) sa brzinom od 45 kilmetara na sat i dometom od 50 km, bio je hit tržišta. Bio je idalan za gradsku vožnju do pijace, zabavišta, škole, do posla... Uzeli smo motor od 2,3 kilovata, to je proizvod "Severa" iz Subotice i to je jačina dva konja. Kao srpske čeze. Želeli smo da stvorimo lak automobil, a kolika je sada potreba za tim zapravo pokazuje podatak da je do pre godinu dana u Beogradu prodato čak 45.000 električnih trotineta. Vozilo je bilo idealno i za parkiranje, jer je njegova dužina bila kolika je širina današnjih kola - kaže Mojić. Automobil je laskavo nazvan fotelja sa kišobranom kako bi se objasnio koncept malog vozila.

Nekad bili za ponos

Za 10.000 evra bi bio u voznom stanju

Nekoliko električnih automobila koji su proizvedeni 1991. godine danas, nažalost, propadaju.

- Jedan je sačuvan i da bismo ga obnovili, sredili kočnice, potrebno nam je desetak hiljda evra. Nekoliko vozila je u delovima u nekom podrumu. Poluzarđali. Dva, tri smo bacili na otpad - kaže Mojić.

Ovo vozilo je imalo i neverovatnu potrošnju od svega dva centa po kilometru uz klasične olovne akomulatore. Ipak, projekat je imao jednu ozbiljnu manu. Bio je ispred vremena. Prvo su došle sankcije, a onda 1999. i bombardovanje SRJ.

- Nakon što je javnost sazala za automobil, javio nam se privrednik iz SAD, našeg porekla, koji se bavio trgovinom i bio dosta bogat. Rekao nam je da u SAD može da proda koliko god mi možemo da proizvedemo. Dan nakon što nam je stigao kamion sa delovima, objavljeno je da je Srbija pod sankcijama. Plan je obustavljen jer ni čačkalica nije mogla da se izveze, a ne automobil - priča naš inovator, koji veruje da je ovaj projekat moguće obnoviti i pretvoriti u motor razvoja Srbije i Balkana.

hibrid, električni automobil
foto: AP/Ilustracija

- Imamo stručnjake, imamo znanje, a sa povezivanjem sa zemljama u okruženju, imaćemo i resurse. Srbija može da bude kolevka malog gradskog vozila, tu šansu trebamo iskoristiti - zaključuje on.

Dobilo i priznanje

Vozilo u funkciji čoveka

Đorđe Mojić kaže i da je nekoliko meseci imao priliku da električni automobil vozi gradom. Osećaj je neverovatan.

- Kao da sednete u fotelju i date gas. Kada dođete do semafora, ugasite. Osećaj lakog vozila je fenomenalan. Oni koji sede u džipu, osećaju silu mašina, a ovde se oseti da je vozilo u funkciji čoveka - kaže Mojić čija je firma za ovaj projekat dobila nagradu "Zeleni list", najveće priznanje za ekologiju u Jugoslaviji.

(Kurir.rs/Ružica Kantar)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track