RATE ZA KREDITE SKAČU I PO 8.000 DINARA: Ovo je računica sa primerima koliko će rast kamata uticati na zajmove u evrima!
Foto: Shutterstock

gotovo je sa jeftinim kreditima

RATE ZA KREDITE SKAČU I PO 8.000 DINARA: Ovo je računica sa primerima koliko će rast kamata uticati na zajmove u evrima!

Društvo -

Nakon što je Evropska centralna banka povećala kamate za 0,5 odsto, prvi put posle 11 godina, očekuje se rast euribora u istom procentu, što će povećati i mesečne dugove za zajmove vezane za evropsku valutu

Evropska centralna banka (ECB) podigla je, prvi put posle 11 godina, kamate za 0,5 odsto da bi smanjila inflaciju u zoni evra, a ekonomisti upozoravaju da će se to vrlo brzo direktno odraziti na povećanje rata kredita vezanih za euribor, odnosno za evro, a najviše takvih je među stambenim zajmovima - čak 150.000!

Euribor, Stambeni Kredit
foto: Thinkstock

Tačan iznos poskupljenja kredita u otplati zavisi od količine pozajmljenog novca, ugovorene kamate, perioda otplate i od toga koliko je vremena prošlo od kada je kredit odobren.

Ovi parametri se razlikuju i drugačiji su za svaki kredit pojedinačno, ali kalkulacije za pojedine zajmove pokazuju da bi rate za stambene evrokredite mogle da porastu i za više od 8.000 dinara u odnosu na početak godine.

Primer kredita od 50.000 evra, 20 godina, kamata 3,5% + euribor

  • Rata početkom godine 276
  • Rata sada 306
  • Povećanje 30

----------------------

* Ako euribor poraste na 1,132%

  • Rata 320
  • Povećanje 44

---------------------

* Ako euribor poraste do 2%

  • Rata 344
  • Povećanje 68

* Svi iznosi u evrima

Naime, vrednost šestomesečnog euribora, za koji se najčešće vežu stambeni zajmovi, bila je početkom 2022. negativna i iznosila je - 0,539 odsto, da bi sredinom jula prešla u plus, prvi put od 2015. godine, i sada iznosi 0,632 odsto. Ovaj nagli rast kamate već je doveo do rasta mesečnih rata.

Varijabilna kamata

Nakon reakcije ECB očekuje se povećanje euribora za novih 0,5 odsto, što bi značilo visinu šestomesečnog euribora od 1,132 odsto. To bi na primeru stambenog kredita od 50.000 evra na 20 godina, sa maržom banke 3,5 odsto, značilo povećanje rate za 44 evra (oko 5.000 dinara) u odnosu na početak godine.

Primer stambenog kredita od 80.000 evra na 25 godina

  • Rata početkom godine 377
  • Rata sada 428
  • Povećanje 51

----------------------

* Ako euribor poraste na 1,132%

  • Rata 450
  • Povećanje 73

----------------------

* Ako euribor poraste do 2%

  • Rata 491
  • Povećanje 114

* Svi iznosi u evrima

Na primeru stambenog zajma od 80.000 evra na 25 godina rata se povećava za 73 evra (oko 8.500 dinara) u odnosu na početak godine.

Hasan Hanić, profesor Beogradske bankarske akademije i predsednik Upravnog odbora Agencije za osiguranje depozita, ukazao je da će svi korisnici stambenih kredita indeksirnih u evrima s promenljivom kamatnom stopom osetiti u znatnoj meri posledice odluke ECB da poveća referentnu kamatnu stopu, a zavisi od toga koliki je iznos kredita kada je indeks korišćen.

- Grube procene pokazuju da bi korisnik kredita od 50.000 evra, na 25 godina, trebalo da ima veću ratu za 3.000 do 4.000 dinara - istakao je Hanić za RTS.

Ključna poluga

Prema njegovim rečima, promenljiva kamata znači da je jedna komponenta fiksirana, a druga zavisi od kretanja na međubankarskom evropskom tržištu.

- Kamatne stope su ugovorene u smislu bruto kamatne stope, jedna komponenta je fiksna, druga varira, to je model koji sve banke primenjuju. Na ovu drugu nijedna banka ne može da utiče kada je reč o našem bankarskom tržištu - rekao je Hanić.

Podseća i da je referentna kamata ključna poluga koju primenjuju centralne banke pojedinih zemalja, kao i naša NBS, koja je od aprila četiri puta povećavala tu stopu u borbi da se obuzda dalje kretanje cena potrošačkih proizvoda.

OPASNA POSLEDICA

Veće kamate guraju cene

Prof. Hasan Hanić
Prof. Hasan Hanićfoto: RTS

Prof. Hasan Hanić objašnjava da kada se poveća referentna kamatna stopa, javlja se efekat anticipacije, očekivanog daljeg povećanja cena, jer proizvođači, prodavci, trgovci to koriste da pre nego što se povećaju nabavne cene, cene nekih imputa, povećavaju cene svojih proizvoda. To je, kako kaže, u ekonomiji nepovoljno jer deluje lančano na ceo sektor privrede i može usporiti ekonomski rast. - Osnovno pitanje je naći balans, kako podesiti visinu stope na koju može da se utiče, tako da se ne utiče na obaranje ekonomskog rasta, a već se oseća stagnacija - ocenio je on.

Kurir.rs

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track